Potoci alkohola, tone brašna, destruktivno ponašanje te u konačnici privedeni maturanti zbog remećenja javnog reda i mira te oni hospitalizirani kako bi se detoksicirali, ponovo su obilježili ovogodišnju Norijadu i to gotovo po istom scenariju u svim gradovima.

Iz godine u godinu uvijek ista slika koja neprihvatljivo ponašanje dovodi do prihvatljivosti, jer divljanje na ulicama već je ušlo u zonu uobičajenog, nečeg što se očekuje i na što se odmahuje rukom.

Međutim, između Norijade i devijantnog ponašanja sve je češće znak jednakosti, a nazivajući tu proslavu srednjoškolaca »ludorijadom«, pedagog i sociolog Zlatko Miliša s Filozofskog fakulteta u Osijeku kaže da ta kvazi proslava podrazumijeva autodestrukciju, ubijanje alkoholom, razbacivanje brašnom koje je simbolički jako važno, devastiranje vozila te sve to objašnjava sintagmom bumeranga generacija, piše Novi list.

– Ono što si posijao, to si i dobio. Što smo mi u Hrvatskoj dali mladima osim društvenih mreža i ulice? Ulica je mjesto na kojem mladi izražavaju nebrigu socijalnih nojeva vlasti. Međutim, kada govorimo o »ludorijadi«, kako je to nazivam, želim napomenuti i ono lijepo, a to su primjerice maturanti u Osijeku koji već godinama zadnji dan nastave slave plešući quadrillu. Tako je već 15 godina, a ima u Hrvatskoj još takvih primjera, jer postoje maturanti koji pokazuju empatiju volontirajući i donirajući. No, isto tako treba napomenuti da nisu samo maturanti brdovitog Balkana spremni na ekscesno ponašanje, jer posljednih godina u Norveškoj, koju gledamo kao obećanu zemlju, pojedini maturanati zadnji dan nastave slave skupnim spolnim odnosima na javnom mjestu – iznosi Miliša.

Na odgovornost medija, ali i nastavnika, poziva se i Boris Banovac s Katedre za sociologiju riječkog Pravnog fakulteta navodeći kako se mladima danas od strane političkih autoriteta, ali i službenih institucija, plasiraju vrijednosti koje oni nekritički usvajaju.

– Činjenica je da proslavu maturanata treba usmjeriti konstruktivnije, prema empatičnim inicijativama, a mediji tu imaju važnu ulogu, jer ako na njihovo ponašanje gledaju sa simpatijom, onda to nije dobro. Na tome treba raditi, a tu je odgovornost škole, politike, ali i medija, zaključuje Banovac.