Roditelji su ogorčeni, djeca demotivirana jer će ove godine sva djeca morati na prijemni (i eliminacijski) ispit za upis prvi razred zagrebačke XV. gimnazije (MIOC) osim učenika zagrebačke Osnovne škole Matija Gubec koji pohađaju međunarodni IB program. Oni će, pak, imati izravan upis i nastavit će se školovati prema međunarodnom IB programu, neće morati na prijemni ispit, čak ni oni koji su možda imali lošije ocjene tijekom osnovne škole. 

Prava zavrzlama nastala je oko ovogodišnjeg upisa u ovu elitnu zagrebačku gimnaziju jer se prema izmijenjenom Pravilniku o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u 1. razred srednje škole dozvolio izravan upis učenika IB programa iz osnovne u srednju školu, zbog čega je protestirala i sama XV. gimnazija. Izmijenjeni pravilnik jučer je objavljen u Narodnim novinama, javlja RTL.

Krenimo redom.

IB program je međunarodni program obrazovanja koji ima pet razreda i u OŠ Matija Gubec omogućeno je školovanje za prva tri razreda. Njega obično upisuju djeca diplomata, ali ima i djece roditelja s hrvatskim državljanstvom. Program se plaća, školarina je 6000 eura i nastava se održava na engleskom jeziku. S obzirom na to da je to međunarodni program, dijete, primjerice diplomata, koje je završilo jedan takav razred u Hrvatskoj, može nastaviti školovanje iduće godine prema istom programu u nekoj drugoj zemlji, primjerice u Austriji u Beču. 

MIOC u svom sustavu ima dva razreda IB programa no do sada se i za njega polagao prijemni ispit tako da je i dijete iz nacionalne škole dobilo priliku upisati ovaj međunarodni program, a mnogi već imaju ideju nastavka školovanja vani pri čemu bi ovaj program bio dobra lansirna rampa. 

Prijemni ispiti u MIOC-u bili su svojevrsni filter izvrsnosti jer mnoga djeca s prosjecima 5.0 žele upisati tu školu, s ispitom bi se razlučila djeca koja, uz besprijekoran prosjek, imaju i najviše znanja. No sada taj ispit nije potreban za učenike IB programa OŠ Matija Gubec. 

Ostali roditelji i djeca razočarani su. 

“Još od petog razreda moje dijete priprema se za MIOC. Trudi se i uvijek je imalo prosjek od 5.0, svaki tjedan ima dodatne instrukcije matematike i daje sve od sebe da napiše dobar primjeni ispit, a sada odjednom pored mog djeteta neki imaju izravan upis u školu, bez obzira kakve je ocjene imao, bez obzira na znanje, nego samo na temelju toga što je pohađao međunarodni program u OŠ Matija Gubec. Pitate me kako je moje dijete? Pogodilo ga je, jako, ono se toliko trudi i sad bi netko pored njega trebao imati izravan upis. Čemu izvrsnost, čemu trud, kad netko ovako lagodno upisuje MIOC”, ogorčeno pita majka djeteta koje se priprema za prijemni ispit u tu gimnaziju. 

animljivo je kako je i sam ravnatelj MIOC-a Nikola Dmitrović protiv ovog izravnog upisa u gimnaziju te smatra da je to diskriminirajuće prema svoj drugoj djeci.

“Izmijenjeni Pravilnik je pravnički lijepo napisan i kaže da djeca, koja pohađaju međunarodni program u osnovnim školama, nastavlja školovanje u istom međunarodnom programu u srednjim školama. Ali je samo jedna osnovna škola koja ima međunarodni IB program i to je OŠ Matija Gubec i samo je jedna srednja škola koja ima IB programa i to je MIOC. Dakle, izmjena se odnosi na naše dvije škole jer mi jedini imamo te programe. Djeca iz te osnovne škole koja su pohađala IB program, izravno će se upisivati u MIOC, bez prijemnog ispita”, kaže ravnatelj Dmitrović. 

Razočaran je, kaže da su iz gimnazije pokušali argumentima utjecati na to da se ne usvaja ovakav pravilnik, razgovarali su i s ministrom, ali bezuspješno. 

Pritom ističe zanimljivost da IB nije jedini međunarodni program u Hrvatskoj. Postoji, primjerice, i britanski program Bright Horizons, no i ta djeca svejedno moraju i dalje polagati prijemni u MIOC. 

Sve se još više komplicira i time što MIOC upisuje 40-ero učenika u IB program te se formiraju dva razreda odjeljenja. U OŠ Matija Gubec IB program pohađa 20 učenika, pa ispada da bi tih 20 učenika potencijalnim izravnim upisom moglo formirati jedan razred, a drugi bi ostao za sve druge koji bi polagali prijemni ispit. 

Kako je to bilo lani?

“Iz te osnovne škole prijemni je pisalo 14 učenika, a prošlo ga je sedmero. Dakle, pola od njih nije zadovoljilo kriterije izvornosti. Paralelno je osmero učenika prošlo prijemni, a dolazili su iz britanskog programa Bright Horizons. Ostalo se popunilo učenicima nacionalnih programa, dakle svih ostalih škola”, kaže ravnatelj Dmitrović. 

MIOC pritom ne može povećavati broj učenika koje bi upisali u IB program, za to nemaju logistike ni prostora. Čini se kao pat pozicija. No najviše od svega, ravnatelja Dmitrovića smeta što se ruši kriterij izvornosti koji škola ima prijemnim ispitom. 

“Mi cijenimo tu izvrsnost i rad učenika te težimo osigurati najbolje uvjete učenicima. Ako imate direktan upis iz jedne škole samo zato što je neki roditelj imao mogućnost plaćati školovanje prema IB programu te je time dijete dobilo izravan upis u MIOC, onda rušimo kriterij izvornosti. No i ranijih godina, unatoč prijemnom ispitu, djeca iz međunarodnih programa imala su mali vjetar u leđa jer su automatski dobivala po dva boda za engleski jezik samo zato što smo smatrali da dobro vladaju jezikom jer su u osnovnoj školi nastavu slušali na engleskom. Drugi nisu imali taj vjetrić u leđa”, kaže naš sugovornik. 

Pozadina su problem djece diplomata?

Koja je pozadina svega. Doznajemo da je sve krenulo zbog djece diplomata koja bi krenula u školu po međunarodnom programu i potom ne bi uspjela upisati srednju školu. Iduća opcija bila bi međunarodna američka srednja škola koja je kudikamo skuplja od međunarodnog IB programa u MIOC-u (koji i dalje stoji nemalih 23.500 kuna po godini) i koji je svejedno imao prijemni ispit. 

U javnoj raspravi i e-savjetovanju, koje je prethodilo usvajanju izmijenjenog pravilnika, sudjelovao je i MIOC, ali bez odjeka. 

“Jako puno komentara bilo je i od Bright Horizona, davali smo i mi argumente, ukazivali da prelazak u MIOC nije klasičan nastavak IB programa, da se u nepovoljni položaj dovode učenici iz nacionalnih programa, koji su možda htjeli nakon MIOC-a studirati u Nizozemskoj ili u nekoj drugoj zemlji jer kod nas se dobiva ta međunarodna širina. Sad se ta djeca dovode u podređeni položaj”, kaže Dmitrović. 

irektnim upisivanjem učenika iz OŠ Matije Gubec neće se smanjiti kvaliteta MIOC-a, smatra ravnatelj, jer se ipak radi o školi s više od 1000 učenika, ali ipak ima dozu straha za te razrede koji će se upisati. 

“Ako bi se povećao broj učenika koji prolaze u MIOC bez kriterija, ne možemo znati kako će dijete reagirati kad u prvom razredu osjeti da je to daleko viša razina od osnovne škole. Mi smo i do sad imali slučajeve da je netko napisao dobar prijemni, a onda je u prvom razredu shvatio da njegova razina matematike iz osmog razreda nije dovoljno dobra, pa mora zapeti i raditi. Učenici iz OŠ Matije Gupca su super i zaista su odlični, svi do jednog koji su prošli prijemni, ali ako se sad svi upisuju bez kriterija, to je diskriminacija za sve ostale”, ponavlja Dmitrović. 

Ima u ovoj priči i “bug” – što ako OŠ Matija Gubec poveća broj učenika koji pohađaju IB program pa izravnim upisom u MIOC dodatno smanje preostali broj mjesta koji bi se popunjavao djecom koja bi i dalje morala polagati prijemni i koja bi dolazila iz svih drugih škola? 

Ravnatelj kaže da je i to vrlo moguće.

Tražili smo i komentar ravnateljice OŠ Matije Gupca Ljiljane Klinger, koja otkriva drugu stranu priče, a to je da se ovime omogućuje djeci koja dolaze iz drugih zemalja, da dobiju obrazovanje koje poslije mogu nesmetano nastaviti drugdje u svijetu po istom programu. 

“IB program nije diskrimintaoran i ne trebamo govoriti čija su koja djeca, nego moramo govoriti o interesu djeteta. Svi koji smo dobro upoznati s IB programom, a ravnatelj MIOC-a jest, znamo da on IB ima vertikalni program i pet godina programa koji kod nas traje tri godine u našoj školi Matija Gubec i sljedeće dvije godine u MIOC-u. Riječ ‘upis’ nije ključna, nego je ključan prijelaz iz trećeg u četvrti razred IB programa. Naši građani, koji se mogu osjećati uznemireno, mogli bi razumjeti kada bi to objasili usporedbom da se djeci četvrtog razreda daje prijemni ispit za peti razred”, kaže ravnateljica Klinger. 

Dodaje kako IB predmeti nisu usporedivi s hrvatskim predmetima, da je i drugačiji kriterij ocjenjivanja. Dodaoje kako su MIOC i oni jedine javne škole koje je ministarstvo ovlastilo da na stranom jeziku omoguće stranim državljanjima obrazovanje.

“Ne postoji nitni jedan jedini razlog zašto bi se diskriminirala hrvatska djeca ili djeca iz našeg programa po kojem moraju nastaviti obrazovanje. Jasno je da ona djeca, koja nisu bila ranije u IB programu moraju proći prijemni za MIOC kako bi se uopće vidjelo jesu li sposobna pratiti IB program, to je normalno”, kaže ravnateljica OŠ Matija Gubec.

Primjećuje da je oko svega krenula negativna javna rasprava ali ukazuje na to da su roditelji djece, koja pohađaju IB program u OŠ Matija Gubec zbog prirode svog posla, doselili u Hrvatsku, a sutra da će možda odseliti u treću zemlju. I zato da su djeca upisala se u taj program kako bi mogla pratiti nastavu u bilo kojoj drugoj zemlji.

“A mi moramo pokazati na oživotvorenoj situaciji da smo multinacionalna sredina koja je spremna prihvatiti sve naše prijatelje, a djeci omogućiti pravo na obrazovanje”, kaže naša sugovornica.

Ove godine osmi razred OŠ Matija Gubec završava 20-ak učenika, godinu dana obrazovanja roditelji plaćaju 6000 eura. 

“Prijemni ispiti nisu zabilježeni u svijetu, to je presedan (koji postoji u MIOC-u za IB program op.a). U mreži IB škola postigli smo prohodost koja je ključna u IB programu, ta osmišljnost da djeca, koja su prethodno bila u Zagrebu, mogla nastaviti školovanje po IB programu u Tokiju. To je bit ovog programa”, kaže ravnateljica. 

Primjećuje da je oko svega krenula negativna javna rasprava ali ukazuje na to da su roditelji djece, koja pohađaju IB program u OŠ Matija Gubec zbog prirode svog posla, doselili u Hrvatsku, a sutra da će možda odseliti u treću zemlju. I zato da su djeca upisala se u taj program kako bi mogla pratiti nastavu u bilo kojoj drugoj zemlji.

“A mi moramo pokazati na oživotvorenoj situaciji da smo multinacionalna sredina koja je spremna prihvatiti sve naše prijatelje, a djeci omogućiti pravo na obrazovanje”, kaže naša sugovornica.

Ove godine osmi razred OŠ Matija Gubec završava 20-ak učenika, godinu dana obrazovanja roditelji plaćaju 6000 eura. 

“Prijemni ispiti nisu zabilježeni u svijetu, to je presedan (koji postoji u MIOC-u za IB program op.a). U mreži IB škola postigli smo prohodost koja je ključna u IB programu, ta osmišljnost da djeca, koja su prethodno bila u Zagrebu, mogla nastaviti školovanje po IB programu u Tokiju. To je bit ovog programa”, kaže ravnateljica. 

Završava da OŠ Matija Gubec, MIOC i Ministarstvo obrazovanja možda imaju svaki svoju stranu, ali da je najbitnije promisliti jesu li napravili dobro za dijete. 

“I to dijete koje je lani došlo iz drugog govornog područja i koje treba dalje nastaviti školovanje i ako mu nije omogućeo po IB programu, kamo će se ono upisati? To je bitno, a nije bitno odgovara li to Gupcu, MIOC-u ili ministarstvu”, završava Klinger. 

Idu tužbe

Hoće li biti tužbe? Ravnatelj Dmitrović kaže da su već najavljene.

“Javilo se već troje roditelja učenika koji se pripremaju na privatnu tužbu. S obzirom na to da imamo iskustvo da je Ustavni sud ranije srušio odredbu kojom se davalo djeci povratnika pravo na izravan upis, vjerujem da će to biti i ovdje slučaj”, kaže Dmitrović. S pravnom službom već je provjerio mogućnosti škole da podnese ustavnu tužbu i za to nemaju pravne osnove. 

Ali na kraju komentira: “I ustavna tužba trajat će godinu, dvije ili tri. Previše za djecu koja će propustiti priliku upisati MIOC po IB programu jer je netko izravnim upisom zauzeo mjesto.”

Dodajmo i to da se lani za 40 mjesta u IB programu MIOC-a prijavilo 110 djece koja su prolazila prijemni ispit. 

Treba reći i to da među komentarima na e-savjetovanju ima dio onih koji podržavaju da se djeca iz OŠ Matije Gubec izravno upisuju u MIOC jer obje škole imaju IB program i da je prirodno da se djeci omogući nastavak istog programa koji su slušala u osnovnim školama. 

Pitali smo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja za komentar i pojašnjenje zašto se mijenjao spomenuti pravilnik i omogućilo izravno upisivanje između dvije škole. 

Odgovorili su kako International Baccalaureate (IB) obrazovanje provodi programe školovanja za učenike u dobi od 3 do 19 godina, a završava stjecanjem međunarodne diplome.

“U Hvatskoj se taj program jedino realizira u gradu Zagrebu i to u VI., VII. i VIII. razredu u Osnovnoj školi Matija Gubec te u I. i II. razredu u XV. gimnaziji. S obzirom na to da se program realizira u dvije škole, kao prilagodba hrvatskom obrazovnom sustavu, a zapravo obuhvaća jedan ciklus obrazovanja, u praksi je učestalo dolazilo do problema kontinuiranog pohađanja ciklusa. Naime, u RH za nastavak obrazovanja unutar istog ciklusa zbog izvođenja nastave od strane druge institucije  (XV. Gimnaziji), učenici su prolazili postupak upisa u I. razred srednje škole, iako se radi o učenicima koji su  program upisali tri godine ranije te samo nastavljaju isti program u drugoj školskoj ustanovi”, pojašnjavaju pozadinu problema iz ministarstva.

I nastavljaju:

“Želimo naglasiti da je IB obrazovanje prvenstveno namijenjeno učenicima i obiteljima koje često mijenjaju svoju životnu okolinu (diplomati, strani državljani, povratnici iz inozemstva) te je iznimno važno da učenici imaju kontinuitet u pohađanju međunarodno ujednačenog i priznatog programa kako ne bi dolazili u situaciju da se u svakoj državi u kojoj žive i školuju moraju biti integrirani u nacionalne sustave. Također, prema propozicijama IB-a postupak prijamnih ispita i upisa unutar istog obrazovnog ciklusa nije predviđen, nego se tek prilikom promjena razina i ciklusa unutar IB-a naglasak stavlja na razgovor s učenicima u cilju otkrivanja njihovih vještina i stavova, mišljenja te upoznavanju učenika kao osoba.”

Nastavljaju da svake godine oko 20 učenika završava dio ciklusa u Osnovnoj školi Matija Gubec te žele nastaviti svoje obrazovanje unutar istog ciklusa koji izvodi  XV. gimnazija u Zagrebu.

‘Djeca diplomata ne bi mogla nastaviti program’

“Međutim u pojedinim slučajevima se događa da nisu u mogućnosti jer moraju zadovoljiti uvjete upisa jednake kao da pohađaju program „redovne srednje škole“, iako se zapravo ne radi o upisu u novu razinu obrazovanje, nego nastavak obrazovanja unutar iste razine. Od tih 20 učenika, znalo se dogoditi da 7 ili 8 uglavnom stranih državljana zbog ranije navedenih razloga ne uspiju ostvariti svoje pravo na nastavak IB  MYP programa u XV. gimnaziji te su prisiljeni upisati ili hrvatske škole i učiti hrvatski jezik ili napustiti RH”, navode bit problema.

Nastavljaju da je ministarstvo  prije nekoliko godina odobrilo povećanje razrednih odjela u IB programu u XV. gimnaziji s jednog na dva, upravo iz razloga da se i onima koji nastavljaju obrazovanje i onima koji tek upisuju IB program od I. razreda srednje škole omogući upis u željeni program.

“Također, ti razredni odjeli, a na zahtjev škole, imaju po 20 učenika u razrednom odjelu, umjesto optimalnih 24 ili maksimalnih 28”, navode u svom odgovoru.

Foto: Hina