Ako jedna jabuka na dan “tjera doktora van”, kako kaže poslovica, što je s bananama koje su i dalje voće broj jedan u Hrvatskoj, a kako se čini, ne pogađaju ih ni inflacija, divljanje cijena, nepoštena praksa trgovaca – ni nestašice?
Kilogram, naime, godinama već košta od 1,45 do 1,55 eura (oko 11 nekadašnjih kuna) u većini trgovačkih lanaca – cijena kao i broj 1 na vagi su postojani, dok veleprodajne cijene osciliraju. Prema TISUP-u, u Hrvatskoj su žute banane iz Ekvadora u siječnju ove godine u odnosu na isti mjesec 2024. bile niže 4,77%, a u odnosu na prosinac 7,03% više.
No u ponudi su cijele godine pa nije čudno što čine glavninu, odnosno više od petine ukupnog uvoza voća, a prosječna godišnja potrošnja po stanovniku iznosi između 19 i 21 kilograma (jabuka pojedemo 14 kg), piše Večernji list.
Zoran Kavržić, voditelj nabave i prodaje u Dodiru prirode, tvrtki koja je najveći uvoznik banana i generalni zastupnik brenda Bonita u Hrvatskoj i Sloveniji, kaže kako i dobavljači i trgovci idu na ruku potrošačima i na banane stavljaju minimalne marže. Zato je i cijena stabilna.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Profesor Valerije Vrček o “znanstvenom smeću”: Možda sve to zvuči loše, ali stvarnost je još gora
– Važno je da krajnji potrošač bude zadovoljan jer je banana najprodavaniji artikl od sveg voća i povrća. Nema alternative pa čini između 10 i 12% udjela u tim kategorijama – objašnjava Kavržić.
Dio robe iz Dodira prirode kupuju po ugovorenim cijenama, dio na tzv. spotovima, uglavnom iz Ekvadora. Čak i ako ima znatnijih poremećaja cijena, pokušavaju, tvrdi, biti razumni i ne prebaciti ih na građane.
– Naravno, nitko neće poslovati s gubitkom nego nam kompanije s kojima surađujemo izlaze u susret u trenutcima kad su u pitanju neki deficiti robe ili potresi na tržištu ne nekoliko tjedana ili mjeseci kako bi cijene ostale stabilne – napominje. Prvi brod Bonite u Hrvatsku je uplovio 1978., a taj se brend u nas zadržao i danas.
Neki trgovci poput Spara imaju i svoju robnu marku, no to su bio banane i njihova je potrošnja dosta manja. Ovisno o sezoni, koja varira za oko 5%, prosječna godišnja potrošnja u Hrvatskoj iznosi oko 70 šlepera – priča Kavržić. To je ukupno oko 3,5 do 4 milijuna kartona, odnosno ukupno 70 milijuna kilograma banana, čemu u prilog idu i službene brojke koje smo dobili od Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Hrvatska je lani uvezla 99,6 tisuća tona banana u vrijednosti od 83 milijuna eura, što je količinski rast od 7,8%, a vrijednosni od 10% u odnosu na godinu prije. Nakon banana slijede agrumi kojih smo uvezli u vrijednosti oko 65,4 milijuna eura, dok smo svih vrsta voća uvezli za ukupno 386,3 milijuna eura ili 10,3% više nego 2023.
Naš sugovornik kaže kako u uvoznu statistiku treba ubrojati i 10-ak milijuna turista godišnje. No apsurdno, ali istinito, banane te agrumi, kojih nismo u stanju sami proizvesti za vlastite potrebe iako nam klima i položaj idu na ruku, nalaze se među top tri vrste voća i u izvozu – agruma smo lani izvezli 39,5 tisuća tona za 35,7 milijuna eura, a banana 14,7 tisuća tona za 13 milijuna.
Kavržić kaže kako je zapravo riječ o provozu banana u treće zemlje, uglavnom BiH i Srbiju. Dapače, lani smo ih izvezli 11,9% više za 8,5% više novca nego godinu prije, dok nam je ukupan izvoz voća, težak 118,9 milijuna eura, gotovo 8% manji.f
Stručnjak za trgovinu Dragan Munjiza slaže se kako je trgovina bananama vrlo profitabilan posao koji je oduvijek imao dobru maržu za najveće dobavljače.
– Pretpostavljam da su odnos ponude i potražnje te formirana cijena prodaje povoljni pa nema potrebe za promjenom. Trgovački lanci banane vide kao artikl kojim se privlače kupci, a kako imaju relativno kratki rok trajanja, bitno je da se što brže prodaju što veće količine. Trebalo bi istražiti i na koji način klimatske promjene utječu na urod banana – napominje Munjiza.
Stručnjaci sa Sveučilišta u Exeteru upozorili su ovih dana kako će upravo zbog klimatskih promjena koje utječu na porast temperatura u brojnim područjima Amerike i Kariba do 2080. postati ekonomski neodrživo uzgajati banane za izvoz, objavio je EastFruit. Banane su izvozna kultura vrijedna 10,23 milijarde godišnje, ključna za gospodarstva brojnih zemalja u tom području.
No ne dođe li do hitnih intervencija u rješavanju klimatskih promjena, ali i novih bolesti koje se pojavljuju, 60% regija u narednim će se desetljećima sve teže nositi s njihovim uzgojem. A važni su, tvrdi se, i socioekonomski faktori, poput dostupnosti radne snage i infrastrukture koji znatno ograničavaju prilagodbu na vremenske uvjete.
– Klimatske promjene nisu samo ekološki problem, već izravna prijetnja globalnoj sigurnosti hrane i životnim sredstvima. Bez znatnih ulaganja u prilagodbu, uključujući navodnjavanje i sorte banana otpornih na visoke temperature, budućnost izvoza ovog voća neizvjesna je – istaknuli su sa sveučilišta.
Podsjećaju na to da su banane jedna od najvažnijih vrsta voća na svijetu, ne samo za potrošače, već i za milijune radnika u zemljama koje ih proizvode. Zaključak je da su Ekvador i neki dijelovi Brazila rijetka područja na kojima će se zadržati proizvodnja, jer će ondje klimatske promjene biti manje ozbiljne, dok će u Kolumbiji i Kostariki postati prevruće za optimalan uzgoj.
– Mi trenutačno ne osjećamo nikakve probleme ili deficite u nabavi, a što će biti za 50 godina, nitko ne zna. U poljoprivredi uvijek postoje određeni rizici – komentira pak Kavržić. Zapravo polovicu globalne proizvodnje banana i 98% količina koje se konzumiraju u razvijenim zemljama, pa i u Hrvatskoj, čini sorta cavendish, pa su strahovanja stručnjaka i farmera od elementarnih nepogoda i klimatskih promjena koje pogoduju nizu patogena koji bi mogli istrijebiti banane i više nego opravdana.
Foto: Pixabay