Raspisani su unutarstranači izbori U HDZ-u. Svi članovi 15. ožujka birat će predsjednika, zamjenika predsjednika i četiri potpredsjednika stranke. Ti izbori bi mogli utjecati na rezultat parlamentarnih izbora koji najesen a mogu odrediti eventualna predizborna i isto tako poslijeizborna koaliranja.
Tko će voditi stranku u izbornoj godini kakav je koalicijski potencijal najveće stranke u državi, poput teme o Istanbulskoj konvenciji i suradnji s Milanom Bandićem obilježit će ovu izbornu kampanju. Odgovore u emisiji Poligraf dali su gosti, dvojica budućih kandidata za potpredsjednike stranke Davor Ivo Stier i Branko Bačić.
Davor Ivo Stier je već u grupi s Mirom Kovačem i Ivanom Penaovom i najavio je svoju kandidaturu za potpredsjednika, a Branko Bačić kaže da se kandidat postaje kada se prikupe potpisi članova, te dodaje da za predsjednika HDZ-a treba 5% potpisa ukupnog članstva, tj. 10.500 potpisa isključivih članova stranke. Navodi da će i zamjenici predsjednika također morati prikupiti 10.500 potpisa, a kandidati za potpredsjednike 6.300 potpisa što je određeno Statutom, piše HRT.
Stier navodi da je jako bitna odluka da svaki član može potpisati bilo kojem kandidatu kandidaturu , a ne da se svojim potpisom izjašnjava koga podupire. Smatra da je to izrazito bitno jer štiti i samo tajno glasovanje, a svaki će član sam zaokružiti svoga kandidata. Poziva sve članove i članice da izađu na izbore 15. ožujka, jer izravno biraju vodstvo. Bačić je rekao da je želja stranke da izbori budu pravični i demokratski, te tajni. Izborna povjerenstva broje glasove, navodi Bačić.
Stier: Naš suparnik treba biti SDP, a ne desne stranke
Stier kaže da se nije kandidirao za šefa stranke jer treba imati opciju za promjene koja ima snagu, a ego treba staviti sa strane. Na prvom mjestu trebaju biti interesi Hrvatske a tek onda stranke. Tako su se i dogovorili da “Tim za promjene” ima kandidata Miru Kovača za predsjednika, Ivana Penavu za zamjenika a on će se kandidirati za potpredsjednika HDZ-a. Dodaje da njihova opcija nije blokovska i da ne žele da se jedan blok suprotstavi drugom bloku nego jednostavno ponuditi promjenu i drugi koncept.
– Naravno da treba sučeliti koncept i ideje, oni koji su za nastavak ovakvoga smjera imat će svoje kandidate. Promjenu oko identiteta protiv jače borbe protiv klijentelizma. To su nam poručili sami birači i na europskim izborima i na predsjedničkim, navodi Stier.
Što se tiče identiteta, Stier smatra da treba definirati tko su HDZ-ovi saveznici a tko suparnici. Smatra da se sadašnje vodstvo već tri godine sukobljava sa građanskim inicijativama koje je u prostoru državotvorne, demokršćanske i konzervativne politike, koju nazivaju i suverenističkom, dodaje da to nije dobro, jer suparnici HDZ-a treba biti i SDP i ta grupacija.
Za Milana Bandića Stier ističe da HDZ nije trebao biti s njim u koaliciji te u tom sastavu ne treba ići ni na Parlamentarne izbore, te nakon izbora ne treba imati takve koalicijske partnere. Kazao je da je to već rekao i u 6 mjesecu 2017. i donio konkretan poteze u svezi s tim. To je ono što definira identitet, te ističe da će zagovarati jednu demokršćansku dimenziju makar je HDZ širi od toga.
Branko Bačić smatra da “Tim za promjene” nije ništa konkretno ponudio za unutarstranačke izbore. Očekuje da će predstaviti promjene u svom programu, te navesti svoje svjetonazorske i ideološke ideje, u smislu “što zamjera Plenkoviću”. Smatra da su politika i smjer Andreja Plenkovića upravo na putu doktrine dr. Franje Tuđmana.
Što se tiče koalicije s HNS-om i Milanom Bandićem ističe da ono što je dobro za Hrvatsku mora biti dobro za HDZ. Bitnim trenutkom smatra ulazak u koaliciju s HNS-om jer je, kako kaže Bačić – to bilo dobro za daljnji napredak i gospodarski rast Hrvatske. Podsjeća da je tada bilo vrijeme velike krize oko Agrokora i loše bi za Hrvatsku bilo da se tada išlo na izbore.
– I Bandić je tada bio koalicijski partner HDZ-a, a što se poslije događalo nije bilo pod rukom HDZ-a i Plenkovića. Što su saborski zastupnici iz SDP-a i HSS-a prelazili Bandiću, to s nama nema veze, kaže Bačić.
Stier smatra da je lex Agrokor donesen u vrijeme koalicije s Mostom, te teza da nije se tada moglo ići na izbore nije točna. Ističe da se tada trebalo ići na izbore i da bi HDZ pobijedio. Napominje da ulazak u odnos s lijevim strankama HNS-om i SDSS-on i ostalim žetončićima, kako kaže Bandić, nije naprosto koalicija koja bi pobijedila na izborima, te da se to vidjelo i na europskim i predsjedničkim izborima.
Foto: Screenshot/HRT