U vremenu kada visoki troškovi života pritišću svakog građanina, a cijene osnovnih namirnica, poput kruha, dosežu nevjerojatne visine, razgovarali smo s prof. dr. sc. Ivom Grgićem, akademikom i profesorom na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, donosi net.hr.
Grgić otvoreno komentira nedavnu izjavu ministra gospodarstva Ante Šušnjara, koji je sugerirao da bi ljudi trebali sami peći kruh ako im je preskup te analizira porast cijena pekarskih proizvoda, razloge zašto je kruh postao luksuz za mnoge građane, te kako se visoki profiti pekara uklapaju u širu sliku inflacije i siromaštva u Hrvatskoj.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Bivši novinar Vjesnika prisjetio se degutantne izjave Sinše Šveca o Franji Tuđmanu: Zbog toga mi je pao u očim
Kako komentirate izjavu ministra Šušnjar da si ljudi sami peku kruh ako im je skup?
Njegovu izjavu možemo ignorirati, prihvatiti kao pošalicu ili shvatiti kao ozbiljnu poruku. Ignorirati nije poželjno jer je postavljeno novinarsko pitanje bilo smisleno i tražio se odgovor ministra. Pošalica, u vremenu kada sve veći broj siromašnih doživljava još jedno poniženje gledajući histeričnu potrošačku buku poruka sa svih strana je ružna, neumjesna, pa blago rečeno politički nezrela. A shvatiti je kao ozbiljnu poruku, tome sam najbliže i ona pokazuje dno empatije prema nekome, a to je vlastiti narod. Da to nije prisutno samo u sferi politike, šokirala me izjava predsjednika Udruge glasa poduzetnika, inače i sveučilišnog profesora Borisa Podobnika, da je ponuda za Advent u gradu Zagrebu za bogate, a oni drugi neka idu negdje gdje si mogu nešto priuštiti. Čak i u tržnoj ekonomiji, ako ona danas negdje postoji u izvornom obliku, takve izjave Šušnjara i Podobnika su skandalozne. Kod nas će biti zaboravljene za tri dana ili će oni u krugu svojih istomišljenika, između dva zalogaja janjetine i skupoga vina, zabavljati se kako su ispali „face“.
Nije li čudno da ministar gospodarstva, daje takve savjete?
Mene više ništa ne čudi, jedino me zabrinjava da se narod ponaša kao stado ovaca koje čeka šišanje. Osoba koja ima ČAST obnašati tu funkciju, ne zaboravimo da riječ ministar dolazi od lat. minister – sluga, sluga narodu, trebala bi se barem ispričati. Kada bi ozbiljno analizirao besmisao njegove „bedaste ideje“, bio bih sličan njemu. Ali, evo i moga prijedloga za razmatranje u političkom krugu odakle Šušnjar dolazi. Hrvatska ima suvišak pšenice kojoj cijena i nije baš prihvatljiva našim poljoprivrednicima. Čelnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva bi mogao preko stranačkog kolege Šušnjare darovati brašno siromašnima i neka sami pripremaju kruh. A nekoliko vreća brašna bi bila jedna od mjera demografske politike za svako novo rođeno dijete. I krug nebuloza je zatvoren. Strašno.
Zašto je kruh tako skup (ili možda nije po vašem mišljenju)?
Je li kruh skup ili ne, odgovor je različit s obzirom kome ste uputili pitanje. Za siromašni dio stanovnika sigurno da jeste. Ali, je li kruhu, u kratkom razdoblju, cijena odletjela u nebo, odgovor je da jeste. Ne samo kruhu, nego i znatno više drugim pekarskim proizvodima. Kratkoća vremena mi nije dozvolila ozbiljnije analize, ali poznavatelj ove problematike su mi potvrdili da su cijene rasle znatno iznad promjena troškova glavnih inputa, a to je brašno, energija i radna snaga. I kada se usporedimo s drugim državama, nema znatnije razlike u ovim troškovima, ali usporedba koliko se kruha može kupiti za prosječnu zaradu ili još bolje mirovinu, pokazuje da je kruh u Hrvatskoj izuzetno skup. Kao i drugi prehrambeni artikli.
Zarađuju li pekari neki ekstraprofit ili su cijene realne?
Mislim da su profiti izuzetno visoki. Čak ako se registriraju svi ulazi, tj. da nema crnog tržišta. U centru Zagreba prodajni prostori pekarskih proizvoda su raskošnije opremljeni nego trgovine nakita. Da trebaju biti ugodni potrošačima, u redu je, ali za takva ulaganja morate imati ekstremne zarade. Kolike su, pitajte poreznike.
Koliko je bio kruh prije 10 godina, koliko sad i prate li ga naše plaće?
Prema nekim analitičarima cijena pšenice je na razini od prije 20 godina prije, a kruh je poskupio 10 puta što nam govori da je cijena kruha postala europska. Jer prema procjeni Eurostata, cijene domaćeg kruha su oko 15 posto više od prosjeka EU pri čemu imamo zemlje gdje je kruh skuplji ali i gdje je jeftiniji. Ali za usporedbu trebamo uzeti i dohotke odnosno mirovine te lako dolazim do zaključka da je skup i da je s obzirom na rast mirovina i plaća postao znatno skuplji. Ali, bilo bi korektno uzeti i polazne cijene da bi imali kvalitetne zaključke. Znatan problem za brzu analizu su i pojava različitih vrsta kruha, različitih težina i sl.
Je li kruh postao luksuz?
Za dio stanovništva odavno i jeste, ali za davatelje mudrih savjeta kao što je najnovija ministra Šušnjara, nije jer su njihove zarade preko noći drastično povećane. I grozno je da kod svojih pošalica zaboravljaju na one „kojima trebaju služiti“. Jedan gladni Hrvat za Božić ili onaj koji će morati otići po topli obrok u pučku kuhinju je sramota za sve nas koji tih problema nemamo. Za vlast, e to neka oni promisle kada se pojave u prvim redovima najbližih crkvi.
Prof. Grgić navodi kako je hrana u Hrvatskoj sve skuplja, a često je i glavni generator inflacije. “A ako me pitate jesam li optimist ili pesimist, odgovorit ću jesam, kako je to rekao neki pametni hrvatski političar.