Isplata mirovina za lipanj počinje u ponedjeljak 8. srpnja za 1.227.174 korisnika. Iako je prosječna mirovina isplaćena u prošlom mjesecu iznosila 534 eura, gotovo 612 tisuća umirovljenika dobit će mirovinu od oko 470 eura, što je prema izračunu portala mirovina.hr stvarni prosjek za sve umirovljenike umirovljene prema općim propisima. To pak znači da više od polovine umirovljenika, njih 55 posto, prima mirovinu manju od 470 eura.

HZMO je pak objavio podatak da prosječna mirovina iznosi čak 580 eura, a do tog iznosa su došli tako što su iz izračuna izbacili mirovine prema međunarodnim ugovorima koje iznose prosječno tek 158 eura i kao takve »kvare« prosjek. Umirovljeničke udruge stoga negoduju jer podatak o 580 eura mirovine koristi Vlada kako bi prikazala rast udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji se u tom slučaju penje na 40 posto, iako je on daleko niži, posebno kad se izuzmu povlaštene mirovine koje dižu prosjek prosječnoj mirovini.

Posebni propisi i zakoni

Isplata mirovina za lipanj počinje u ponedjeljak 8. srpnja za 1.227.174 korisnika. Iako je prosječna mirovina isplaćena u prošlom mjesecu iznosila 534 eura, gotovo 612 tisuća umirovljenika dobit će mirovinu od oko 470 eura, što je prema izračunu portala mirovina.hr stvarni prosjek za sve umirovljenike umirovljene prema općim propisima. To pak znači da više od polovine umirovljenika, njih 55 posto, prima mirovinu manju od 470 eura.

HZMO je pak objavio podatak da prosječna mirovina iznosi čak 580 eura, a do tog iznosa su došli tako što su iz izračuna izbacili mirovine prema međunarodnim ugovorima koje iznose prosječno tek 158 eura i kao takve »kvare« prosjek. Umirovljeničke udruge stoga negoduju jer podatak o 580 eura mirovine koristi Vlada kako bi prikazala rast udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji se u tom slučaju penje na 40 posto, iako je on daleko niži, posebno kad se izuzmu povlaštene mirovine koje dižu prosjek prosječnoj mirovini.

Posebni propisi i zakoni

Tako se može zaključiti da HZMO u izračun uzima samo visoke mirovine kako bi »ušminkao« prosječnu mirovinu; primjerice, ako se iz izračuna izbace obiteljske mirovine, tada prosječna mirovina pada na samo 459 eura, piše Novi list.

Nesrazmjer u izračunima prosječne mirovine proizlazi iz činjenice da osim mirovina prema općim propisima, postoje i one prema posebnim propisima – kao što su saborske mirovine koje su i do četiri puta veće od prosječne mirovne i koje zbog toga dižu prosjek – te obiteljske mirovine. A što je prosjek veći, više je onih koji se nalaze ispod njega.

Prosjek mirovina u Hrvatskoj snažno podižu i braniteljske mirovine. U lipnju je isplaćeno 71.724 mirovina braniteljima umirovljenima prema posebnom zakonu, a njihova prosječna mirovina iznosi 1.136 eura. Znatno manje od toga, ali opet iznad prosjeka, 749 eura prima i 16.154 umirovljenih vojnika i policajaca prema posebnom zakonu, dok nekadašnji pripadnici HVO-a imaju također iznadprosječnih 628 eura, koliko prima njih 7.182.

Mirovine prema posebnim propisima, odnosno kombinaciji radnog staža i povlastica, prima 186.734 korisnika od kojih su 672 nekadašnji saborski zastupnici, članovi Vlade i suci Ustavnog suda, a njihova mirovina iznosi 2.042 eura.

S druge strane, 25 posto umirovljenika, ili svaki četvrti, prima najnižu mirovinu koja u prosjeku iznosi 366 eura, a udio takve mirovine u prosječnoj plaći je samo 27,7 posto. Invalidsku mirovinu od prosječnih 390 eura, što čini 29,5 posto udjela u prosječnoj plaći, prima više od 87 tisuća korisnika, a obiteljsku mirovinu od 450 eura, što je 34 posto udjela u plaći, prima oko 16 tisuća hrvatskih građana.

Blagi porast u rujnu

Situacija će se umirovljenicima ponešto popraviti nakon što uslijedi srpanjsko usklađivanje mirovina s rastom plaća i inflacijom, ali s isplatom u rujnu. Prema dosad poznatim parametrima, usklađivanje mirovina bi od srpnja moglo donijeti oko sedam posto veće mirovine, a povećanje prosječne mirovine trebalo bi iznositi oko 37 eura. Rast mirovina mogao bi biti i veći da je Vlada prema vlastitim obećanjima izmijenila zakon kojim bi se usklađivanje mirovina provodilo po povoljnijoj formuli, odnosno u omjeru 85:15, umjesto sadašnjih 70:30. Tada bi povećanje mirovina iznosilo 8,73 posto jer se veći postotak uzima kod onog indeksa koji je više rastao, a u ovom slučaju, kao i u većini dosadašnjih usklađivanja, to su upravo plaće, a ne cijene.

Udio u plaći manji nego lani

Udio lipanjskih mirovina u prosječnoj plaći bio je drugi najniži udio u posljednjih 11 godina, prema podacima HZMO-a, i trenutno iznosi 43,9 posto, i samo je jednom bio niži od toga, i to 2022. kada je iznosio 42,8 posto. Ovogodišnji udio od 43,9 posto rezultat je najviših prosjeka i radničkih i povlaštenih mirovina zajedno, a koji iznosi 580 eura. Ako se izbace mirovine prema posebnim propisima, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosi oko 40 posto. Iako mirovine nikad nisu bile veće, njihov udio u prosječnoj plaći je manji nego prošle godine. Lani je udio mirovine u prosječnoj plaći u lipanjskoj isplati iznosio 44,2 posto, Najveći je bio 2014. godine s 48,3 posto, no tada je prosječna plaća iznosila svega 734 eura, a prosječna mirovina 321 euro. Do rekordnog pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći došlo je nakon što je Vlada u ožujku znatno podigla plaće u javnom sektoru.

Na slici: Tomislav Medved

Foto: Hina