U najnovijem broju časopis za društvene i humanističke studije PILAR donosi nekoliko zanimljivih rasprava te prikaza i in memoriam. Časopis će, kako navodi glavni urednik Mislav Gabelica, izlaziti jednom godišnje umjesto dosadašnjih dva puta. U ovom 31 broju autori rasprava su Stipica Grgić, Marta Hamzić, Igor Vukić, Ilija Kuzman, Krešimir Belošević, Ana Holjevac Tuković i Dražen Živić. Četiri rada ocijenjena su kao izvorni znanstveni radovi, a jedan kao pregledni rad.
Prvi, temat Stipice Grgića pod naslovom „Društveno-političke prilike u ivanićkom kraju između dva svjetska rata«, mikrohistorijska je studija u kojoj autor u kontekstu političkih zbivanja u Hrvatskoj analizira glavne društvene, demografske, gospodarske i političke procese na području tadašnjih općina Ivanić-Grada, Kloštar Ivanića i Križa u razdoblju od 1918. do 1941. godine. U radu se nastoji dokazati kako su se izmjene političkih prilika na državnoj razini prenosile i na lokalnu politiku, druπtvo i gospodarstvo, pri čemu će primjer triju tadaπnjih općina biti svojevrsna studija slučaja.
U članku Marte Hamzić „Suvremene promjene sastava stanovništva Srednje Like prema dobi i sektoru djelatnosti primjenom prostorne i demografske analize“ otkrivaju se promjene u sastavu stanovništva Srednje Like, što se donosi na grad Gospić, te općine Perušić i Lovinac, prema dobi i djelatnosti u razdoblju između popisa stanovniπtva 1971. i 2011. godine, te se daje znanstveni doprinos razumijevanju suvremene demografske opustošenosti toga dijela Hrvatske. – Trenutačno zabilježene okolnosti nagoviještanju da se u narednim popisima stanovništva na analiziranom području može očekivati daljnji nastavak izrazito nepovoljnih demografskih i ekonomskih procesa. Stoga su učinkovita rješenja revitalizacije ovog područja prijeko potrebna, navodi autorica u zaključku rada.
Članak Igora Vukića i Ilije Kuzmana „Neke spoznaje o zbrinjavanju i zdravstvenoj skrbi djece s Kozare u prihvatilištima 1942. godine“ propituje jesu li vlasti NDH toj djeci pružile odgovarajuću socijalnu i zdravstvenu skrb, te svojim multidisciplinarnim pristupom, dokumentiranim činjenicama i ponuđenim interpretacijama više potiče na kritički znanstveni dijalog o toj bremenitoj temi nego što posreduje gotova ili očekivana rješenja.
– Iz brojnih dokumenata vidljiva je relativno dobra koordinacija ondašnjih državnih i lokalnih vlasti, Crvenoga križa i institucija Katoličke crkve pri zbrinjavanju velikog broja djece u ovoj velikoj ratnoj humanitarnoj akciji. Vlasti su dopustile djelovanje i privatnih volonterskih skupina koje su sudjelovale u preuzimanju djece, zatim prijevozu djece, prikupljanju hrane i odjeće, vođenju kartoteke zbrinute djece i slično. Pri tome valja istaknuti skupinu volontera koju je vodila Zagrepčanka Diana Budisavljević, navode između ostalog autori.
U članku „Dr. Ivo Pilar u hrvatskome povijesnome vegetarijanskom mozaiku“ Krešimir Belošević donosi nove spoznaje o ulozi Ive Pilara na polju vegetarijanstva, na kojem je Pilar aktivno djelovao kao prvi predsjednik Vegetarskog društva u Zagrebu. – Tijekom života svoja je osobna vegetarijanska iskustva pokušao prenijeti u teorijskom i praktičnom obliku na svoje istomišljenike. Aktivno je sudjelovao u organizaciji vegetarijanskog pokreta u Hrvatskoj po uzoru na bečke vegetarijance, navodi autor u zaključku rada.
Ana Holjevac Tuković i Dražena Živića u članku „Proces osamostaljenja Republike Hrvatske i njezina međunarodna i diplomatska afirmacija: između protivljenja i odobravanja“ tri desetljeća nakon proglašenja suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. godine daje pregled diplomatske borbe za međunarodno priznanje, koju je Republika Hrvatska početkom svoga osamostaljenja vodila usporedno s oružanom borbom za neovisnost. – Međunarodno i diplomatsko priznanje dalo je snažan poticaj hrvatskom državnom vodstvu da, prvo vlastitim snagama (vojnim prije svega), a kasnije i uz pomoć europske i svjetske diplomacije uspostavi nadzor nad svojim međunarodno priznatim granicama. U tim je godinama Republika Hrvatska, unatoč stalnim iskušenjima u što spada i oslobađanje okupiranih područja, pitanje suradnje s Haškim sudom, politika prema Bosni i Hercegovini itd., postupno gradila i jačala svoj međunarodni položaj što je dovelo i do njezine pune međunarodne afirmacije oživotvorene pri ulasku u NATO-savez te u Europsku uniju, zaključuju autori u svom radu.
Pored toga u ovom broju objavljena su dva priloga vezana uz lik i djelo Ive Pilara. Prvi je prilog u kojem se uz komentare i bilješke Mislava Gabelice donosi članak Ive Pilara „Politika u Bosni«, objavljen u listopadu 1917. godine. Kako se navodi ovaj članak ima više dimenzija. Nastao je u jeku tzv. Deklaracijskog pokreta u hrvatskim zemljama, te se u njemu mogu pratiti odjeci tog pokreta u Bosni i Hercegovini. On se može pratiti i kao sastavni dio Pilarove protudeklaracijske akcije, koju je taj hrvatski znanstvenik i političar u to vrijem pokrenuo u Bosni i Hercegovini. – Na koncu, PilarovčËlanak pomaže nam riješiti i neke prijepore u hrvatskoj historiografiji, osobito one koji se tiču tadašnjih odnosa Ive Pilara i vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, navodi Gabelica. Drugi je Ëlanak Pilarova unuka Božidara Jančikovića, u kojem autor uspoređuje značaj Ive Pilara i njegova oca Đure te iznosi svjedočenja i subjektivne percepcije članova Pilarove obitelji o osobnosti Ive Pilara.
Na koncu, ovaj broj časopisa Pilar sadrži prikaz knjige Bobana Živanovića „Hronika Prve lige (1923.—1940.)“, objavljene u Beogradu 2019. Kako navodi autor recenzije Stipica Grgić knjiga na neki način nastoji pružiti relevantan i precizan pregled povijesti prvih važnijih državnih nogometnih natjecanja u kojima su se natjecali i nogometni klubovi s prostora današnje Hrvatske. – Ona pruža kronološki i statistički pregled natjecanja koja su se pod nazivom Prva liga održavala pod ingerencijom Jugoslavenskog nogometnog saveza kao krovne organizacije za taj sport u monarhističkoj Jugoslaviji. U ovoj monografiji tako će se obraditi sva nadmetanja u najvišem rangu državnoga nogometnog prvenstva, od prve natjecateljske sezone 1922/1923. do one posljednje, neodigrane sezone 1940/1941., u kojima su velikog traga ostavili i hrvatski klubovi poput Građanskog, Hajduka ili HAŠK-a. Časopis završava nekrologom posvećenom suutemeljitelju Instituta Pilar Miroslavu Tuđmanu, koju je napisao njegov prijatelj Ivan Rogić istaknuvši gospodstvo kojim se Miroslav Tuđman isticao. – Ima li se u vidu cjelina slike kojom težimo obuhvatiti sjećanje na neku osobu, za Miroslava Tumana nema boljeg, zaglavnog, naslova. Godine 2021. umro je gospodin Miroslav Tuđman. Toliko je u njegovoj smrti više nepravde i više apsurda. Mi koji za neko vrijeme još ostajemo ovdje sjećat ćemo se, dakako, i intelektualca i znanstvenika i hrvatskog branitelja, Miroslava Tuđmana. Ali ćemo se, ponajprije, i ponajviše, sjećati GOSPODINA. Suprotno znanstvenim predrasudama vjerujem da sjećanje nikada ne vara. Jer mu je u jezgri sjećanje na iznimne i na one koje volimo; i, kako se svojedobno znalo reći, „ma gdje bili“. Doviđenja prijatelju, naveo je Rogić.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu
Foto: Institut Ivo Pilar