Doktor Pavo Kostopeč, ugledni zagrebački abdominalni kirurg i stručni suradnik Udruge P.I.N.K. Life, sudjelovao je u subotu u javnozdravstvenoj akciji “Dan plave vrpce – Blue day” koja ima za cilj prevenciju raka debelog crijeva.

Koja je najvažnija poruka zdravstvene manifestacije pod nazivom Dan plave vrpce?
Danas mi iz Udruge P.I.N.K. Life i naši suradnici promoviramo zdravlje. Želimo ukazati koliko je važna prevencija i koliko je ključno rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva. Bolest otkrivena u ranom stadiju jamči brzo i uspješno liječenje, brzi povratak u obiteljsku i radnu sredinu te što je najvažnije punu duljinu i potpunu kvalitetu života.

Kakav je odaziv Hrvata na nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva?
Odaziv je premalen, ovisno o ishodišnim točkama naših statistika rezultat je 20%, najviše do 30%. Što je i s aspekta uloženih financijskih sredstava i javnozdravstvene skrbi nedovoljan rezultat da bi program mogli smatrati uspješnim.

Koga držite odgovornim za takav nizak odaziv? Mislite li da je problem u zdravstvenoj administraciji ili je u pitanju građanska neodgovornost?
U nacionalni program su na različite načine integrirane mnoge zdravstvene institucije i organizacije, od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva zdravstva, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar te strukovnih organizacija poput Hrvatskog gastroenterološkog društva, stručnih suradnika kao što su obiteljski liječnici i patronažne sestre pa sve do liječnika i zdravstvenih timova, izvršitelja zdravstvenih usluga, dijagnostičkih procedura i procesa liječenja.
Suradnja svih navedenih mora se poboljšati da bi rezultati nacionalnog programa bili bolji.

Nije li Hrvatski zavod za javno zdravstvo nositelj projekata nacionalnih programa prevencije i ranog otkrivanja raka i time najodgovorniji za njegov rezultat?
HZJZ ima ograničen broj profesionalaca, koji u teškim uvjetima odrađuju velik, značajan i mukotrpan posao, ponekad s većim, ponekad s manjim uspjehom, ali uvijek s iskrenom i dobrom nakanom, i osobnim odricanjem.

Želite li time prebaci odgovornost slabog odaziva na same građane?
Uzmite u obzir da se usprkos svim naporima na test odazove jedna petina građana. Govorimo o programu ranog otkrivanja jednog od najtežih karcinoma na test uzoraka stolice, a kasnije možda i kolonoskopiji, za koje su termini unaprijed osigurani, a sve je za građane potpuno besplatno. Čak je i povratna poštarina plaćena.
I u takvim okolnostima 4/5 građana propušta priliku da dođe u poziciju pravovremene ključne dijagnostičke pretrage, potom i liječenja.
Iz navedenog možemo i moramo zaključiti da Hrvati nisu zdravstveno odgovorni u potrebnoj mjeri te da je to u svakom slučaju nužno poboljšati.

Kako se onda građani ponašaju u slučaju oboljenja raka debelog crijeva?
Uobičajeno se angažiraju tek kada se jave simptomi. Onda imamo jasno opravdanu zabrinutost i potrebu za žurnom dijagnostikom i liječenjem. Posljedica je opterećenje i udar na postojeće zdravstvene kapacitete, što onda može rezultirati neadekvatnim terminima i zakašnjelom liječenju.

Je li hrvatski zdravstveni sustav opterećen i u kojoj mjeri?
U svim našim željama za rješavanjem zdravstvenih problema, moramo imati na umu da zdravstveni sustav čini ograničen broj profesionalaca, s ograničenom dostupnošću opreme i limitiranim brojem termina. Također su i limitirana ukupna financijska sredstva.

Koji je korijen zdravstvene neodgovornosti Hrvata, u čemu je problem?
Slaba zdravstvena odgovornost Hrvata po pitanju odaziva na nacionalne testove je dio generalno manjkave odgovornosti prema vlastitom zdravlju, ali i ukupnoj zajednici.
A dodatni su negativni efekti posljedice modernog digitalnog doba te sve posljedice minule korona pandemije.

Kakav je utjecaj korona pandemije na rezultate nacionalnog programa?
U vrijeme pandemije korona virusa su se svi društveni procesi zaustavili ili barem značajno unazadili. I ove naše javne zdravstvene kampanje su bile isključivo digitalne sa limitiranim dosegom.
Danas živimo postkorona razdoblje u kojem su se generalno građani kao jedinke povukli u svoje domove i u sebe same te slabije participiraju u svim procesima zajednice. A sve je izravna posljedica same pandemije.
Tako da je korona napravila veliku štetu svim preventivnim i javnozdravstvenim akcijama te će trebati niz godina da se ta šteta popravi.

Zašto kažete da ‘moderno digitalno vrijeme’ ima negativne efekte na program? Ne donosi li digitalizacija prednosti i nove mogućnosti?
Moderno vrijeme koje uključuje potpunu digitalizaciju ima dvojak učinak na ovakve nacionalne programe.
S jedne strane proces digitalizacije omogućuje nove alate, stvaranje registara i efikasniju kontrolu procesa.
Međutim, s druge strane, dodatno promiče okretanje pojedinca prema sebi, ima negativan efekt na živa okupljanja i druženja te dodatno otežava provođenje ovakvih javnozdravstvenih događanja i kampanja.

Koja je posebnost vaše ovogodišnje manifestacije?
Osim uobičajenih aktivnosti, odlučili smo stvoriti preduvjete da se akcija u budućnosti omasovi.
Ove godine pokrenuli smo mini projekt u kojem smo uključili različite dionike društva u našu kampanju, sa ciljem da se to u vremenu pred nama značajno multiplicira.

Koje ste građane i društvene skupine uključili u ovogodišnju kampanju?
Osim medija i javno angažiranih osoba te volontera i profesionalaca uključili smo pripadnike zajednice koji izravno komuniciraju sa najvećim brojem sugrađana. Tako smo primjerice uključili zaposlenike, trgovce DM-a, koji građanima, svakodnevno u velikom broju pružaju trgovačke usluge, a proizvodi su im usko povezani sa higijenom, zdravom prehranom i zdravljem u cijelosti.
Uključili smo pružatelje usluga javnog prijevoza, vozače ZET-a, koji su najviše od svih članova društva u komunikaciji s našim sugrađanima.
Uključili smo profesore i nastavnike. Zašto? Jer ne želimo da samo roditelji djecu zdravstveno odgajaju, već i da se djeca u školi u najmlađoj dobi osvješćuju i kada dođu kući svoje roditelje te djedove i bake potiču da iskoriste priliku i odazovu se na test ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

Kakvi su vam ciljevi za budućnost?
Naš simbol postaje plava kravata i cilj nam je da dogodine u Zagrebu omasovimo akciju s više tisuća kravata koje će se nositi cijeli tjedan, a ne samo na dan kampanje i u vrijeme eventa.
A godinu iza ili onu iza nje, želimo iznaći nove partnere, akciju dodatno omasoviti i preliti na cijelu Republiku Hrvatsku.

Kako vidite borbu protiv raka debelog crijeva u budućnosti?
Cilj je osvijestiti društvo u cijelosti i svakog pojedinca o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Želimo pojačati zdravstvenu odgovornost zajednice.
Svi skupa moramo u tome participirati.
Profesionalci zdravstvenog sustava, društveni aktivisti i volonteri, svi dionici civilnog društva, svi građani i svaki pojedinac te sva medijska i ukupna javnost.
To je opće društveni angažman i zajednički projekt cijele zajednice.

Koja je uloga civilnog društva u svemu tome?
Civilno društvo uvijek spaja profesionalce, institucije i zdravstveni sustav s građanima i njihovim potrebama. Vrlo je važno snaženje i podrška udrugama koje se bave prevencijama bolesti i poboljšanjem skrbi onkoloških pacijenata. Udruga P.I.N.K. life i naši volonteri spremni su i pojačati aktivnosti za podizanje zdravstvene svijesti svih građana, kao i ukupni angažman na dobrobit najpotrebitijih članova društva.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2024. godinu.

Foto: Hina