Vojni analitičar, politolog Robert Barić rekao je da se slika 11. dan rata u Ukrajini vidi da je ruska operacija zapela. Jer, originalno je izgledalo da će se raditi o većem broju manjih upada i pritisaka, s dizanjem tenzija, ali ne tako da se izazove veća reakcija Zapada. Ovakva reakcija Zapada bila je potpuno neočekivana, a pregovaračka pozicija Rusije sada je lošija. Svi su ujedinjeni u politici prema Rusiji i Kini, kazao je Barić gostujući u Nedjeljom u dva. 

– Generalna je Putinova promjena strategije prema Rusiji. Ruski predsjednik Vladimir Putin želi neutralnu Ukrajinu kao dio barijere prema Zapadu i NATO-u, no ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski to nije htio jer je to politički otrov, objasnio je.

Kaže da je Putinu bilo hitno da pridobi Zelenskog, no on je odbio i u rujnu je Putin odlučio da će se pokrenuti niz manjih udara, a onda se sve u roku od 24 sata promijenilo, što je iznenadilo i ruski vojni vrh. 

U Rusiji postoji specifična tradicija civilno-vojnih odnosa od kraja 18., početka 19. stoljeća, gdje vojska priznaje onoga tko je u Kremlju kao zakonitog vladara, a podsjetio je na neke povijesne događaje koji potkrepljuju tu tvrdnju.

– Legenda se širi da Putin odlučuje sam, ali to nije tako. U Rusiji je patrimonijalni stil vladavine – jaki vođa je jak, ali samo ako može balansirati različite interesne skupine, i Putin je tu imao niz uspjeha, kaže Barić. 

No, u njegovom najužem krugu, ističe, došlo je do krive strateške procjene da je Zelenski slab, nepopularan i da je pravi trenutak za udar na Ukrajinu, prvo udarom na Kijev, zarobiti politički vrh, a kopnene operacije prema Harkivu i vezivanje ukrajinskih snaga u Donbasu bit će samo policijska operacija. No, to se nije dogodilo.

Barić je potom na zemljopisnoj karti objasnio trenutačnu situaciju u Ukrajini.

– Ukrajinci su se pokazali majstori u onome što se zove manevarsko ratovanje. Znaju ovaj ekstremno nepovoljan teren za manevarsko ratovanje – brežuljkastvo područje, šuma, rijeke, jezera i kanalizirani ste na prometnice, a na njima vas se može lako srediti, to je i Wehrmacht otkrio 1941., kazao je. 

Smatra da ruska vojska može doći do Kijeva, no pitanje je koliko će to brzo ići i mogu li održavati to okruženje i dopremiti dovoljno snaga za tako nešto. Prema procjenama Pentagona, angažirali su za ovu operaciju 93% snaga, a rezultati su nezadovoljavajući i kod Harkiva. 

– Koristi se taktika iz Sirije, opkoljivanje gradova i bombardiranje bez obzira. 

Mariupolj i Herson su ključne točke u smislu komunikacija i opskrbe. 

– Rusi napreduju prema Odesi. Pokušat će je okružiti i bombardirati ne bi li slomili volju za otporom, kaže Barić.

Boji se da će Mariupolj pasti, jer je bombardiran, a Rusi imaju vremenski tjesnac do polovice ožujka kada počinje topljenje leda. 

Objasnio je da, kada Putin govori o denacifikaciji, to zapravo dio ruske propagande koju Rusi jako koriste na istoku, koristeći se imenom ukrajinskog nacionalista Stepana Bandere. 

Na pitanje zašto Rusi napadajući Ukrajinu nisu prvo išli na onesposobljavanje telekomunikacija, odgovorio je da je to posljedica početnih planova koji su pali u vodu.

– Ako se nastavi ovakvim tempom vojno djelovanje, Rusi ne mogu do jače “rasputice” napraviti kontrolu na području istočno od rijeke Dnjepar, a pitanje je hoće li zauzeti i Kijev i Harkiv. Prisiljeni su dovlačiti snage iz okruga Haborovski i drugih dijelova. Rade u hodu, bez preciznog plana, ocijenio je.

Moral ruskih vojnika 

Ruska vojska nastoji se što više profesionalizirati – ima oko 900.000 pripadnika, svake godine unovači se oko 260.000 osoba koje dolaze služiti vojni rok godinu dana, 410.000 je ugovornih vojnika, ostalo su profesionalni, što puno košta. Problem je i maltretiranje mladih novaka, što postoji od carske Rusije, a pokušava se ukloniti. Godine 2105. prestali su se objavljivati takvi podaci. 

Rusija ne može napraviti operativnu pričuvu, ona je svega 4000-5000 ljudi. 

Naoružanje ruske vojske

Barić je govorio i o oružju koje Rusija koristi u ovom ratu.

– Rusija nije imala sredstava da kupi veliki broj tenkova, termobaričko oružje nije ništa novo, ali je gadno. Problem je jer je unutra ili eksploziv ili tekuće gorivo pod tlakom i kada se aktivira stvara vakum i stvara se vatrena eksplozija i pritisak koji se širi. trebalo bi ga zabraniti, ali i Rusija i Ukrajina i SAD i danas ga koriste. 

Pitanje je, kaže, i mogu li Rusi izvoditi kompleksne zračne operacije s 20, 30 ili 50 lovaca, koji čini se da imaju i manje od 100 sati naleta. Nema uvježbavanja kompleksnih operacija i rusko zrakoplovstvo za to nije spremno. 

Ocjenio je ukrajinsku obranu – stvaraju manje skupine, rade iznenadne napade, pregrupiraju se, bespilotne letjelice očito dobro djeluju, u većim operacijama oko Kijeva, Harkiva, pa čak i Hersona pokazuju se jako dobri.

– Sada se pomoć širi, iz Estonije dolaze haubice, a i priča o isporuci borbenih lovaca dobiva novo značenje. 

Nuklearni sukob

Smatra da je prijetnja nuklearnim sukobom blef. 

– Predsjednik odlučuje i u Americi i u Rusiji, a osobito ako je protivnička strana krenula. Sada se vidi da je načelnik Glavnog stožera američkih oružanih snaga doslovno pripremio korake da spriječi Donalda Trumpa da nešto napravi, a Putina može spriječiti jedino ruski ministar obrane Sergej Šojgu. 

Reakcija Zapada

Ne može se procijeniti što će biti ponuđeno Putinu kao izlaz, no izvjesno je da će doći do novog vala sankcija, razmatra se suspenzija Rusije iz članstva u Svjetskoj trgovačkoj organizaciji, a mora joj se ostaviti neki izlaz.

– bez obzira na sve loše izvođenje, Rusija ima dovoljno snaga da zauzme Rusiju. Ukrajini Zapad mora pružiti ekonomsku i vojnu pomoć. Putin će inzistirati na svojim zahtjevima, ali teško je da će ih dobiti. najviše ga pogađa što Kina nije zauzela stranu Rusije, kazao je.

U regiji, rekao je, Putin želi napraviti što je moguće veći nered, što radi od 2014. destabilizacija BiH, a možda i Crne Gore. EU mora promijeniti svoju strategiju, a Vučić se sasvim preračunao time što je prvo podržao, a zatim lako osudio Putina, a i demonstracije su prenijeli svi svjetski mediji. 

Barić je poručio da Zapad mora promijeniti politiku prema regiji, nema više izbora.

Foto: HRT