Ministarstvo kulture i medija objavilo je u petak na svojim internetskim stranicama da su sredstva Geodetskom fakultetu za dokumentiranje štete na nepokretnim kulturnim dobrima nakon potresa isplaćena iz nacionalnih izvora, a ne europskih, kako tvrde neki mediji.Riječ je o isplatama sredstava Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za 3D dokumentiranje stvarnog stanja objekata za potrebe provedbe popisa šteta na nepokretnim kulturnim dobrima prouzročenim potresom u razdoblju 2020. do 2023., a Ministarstvo navodi kako su izvršene iz nacionalnih izvora, odnosno “općih prihoda i primitaka i prihoda od spomeničke rente”.

Naveli su četiri isplate sveukupne vrijednosti 19.195.556,25 kuna s datumima plaćanja, iznosima i izboru financiranja i to: “18.12. 2020. iznos od 1.000.000 HRK, izvor 42 – spomenička renta; 4. 2. 2021. iznos od 6.037.406,25 HRK, izvor 11 – opći prihodi i primici; 30.12. 2022. iznos od 7.158.150,00 HRK, izvor 11 i 42 – opći prihodi i primici i spomenička renta; te 14. 3. 2023.iznos od 663.614,04 EUR / 5.000.000 HRK, izvor 42 – spomenička renta”.

MOŽDA ŽE VAS ZANIMATI: Bivši glavni urednik Sportskih novosti: Mediji na silu žele potjerati Dalića iz reprezentacije

Vidljivo da je iznos plaćen iz nacionalnih sredstava

Ministarstvo se u priopćenju osvrnulo na tekst na portalu Telegram, u kojem taj medij tvrdi da je ministrica “geodete platila europskim novcem”. “Iznos od 6.037.406,25 HRK”, za koji portal Telegram tvrdi da je isplaćen iz sredstava Fonda solidarnosti EU, “vidljivo je da je isti plaćen iz nacionalnih sredstava iz izvora 11 opći prihodi i primici, a što je vidljivo i u Polugodišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna RH za prvo polugodište 2021. koji je donio Hrvatski sabor, a objavljen je u Narodnim novinama 128/2021., str. 114 na nacionalnim izvoru”. ističu iz Ministarstva, javlja N1.

“Temeljem Pravila za provedbu Fonda solidarnosti EU verzija 1.1. koja je donijelo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kao nacionalno koordinacijsko tijelo za provedbu Fonda solidarnosti EU 19. siječnja 2021. godine i Uputa za prijavitelje po Pozivu na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu 22. ožujka 2020. na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije od 25. siječnja 2021. koje je donijelo Ministarstvo kulture i medija kao tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa Fonda solidarnosti EU i koje je objavilo na svojim mrežnim stranicama te je kao prihvatljiv prijavitelj predalo prijavu za troškove koje je isplatilo iz nacionalnih sredstava kao prihvatljiv trošak za Fond solidarnosti EU”, dodaju iz Ministarstva.

“Na 12. sjednici Povjerenstva za odabir projektnih prijedloga Ministarstva kulture i medija održanoj 9. srpnja 2021., temeljem uvjeta prihvatljivosti i kriterija definiranih Pozivom, prihvaćena je i odobrena za ugovaranje i prijava Ministarstva kulture i medija. Nakon toga sklopljen je i Ugovor o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava za operacije koje se financiraju iz Fonda solidarnosti EU od 12. srpnja 2021., a temeljem kojeg je Ministarstvo kulture i medija provedeno provelo preknjiženje plaćenog rashoda s izvora financiranja 11 na izvor financiranja 5761 do kraja 2021. godine”, ističu iz Ministarstva kulture i medija.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Zašto mediji prešućuju da je djecu u Dublinu napao Alžirac: Neki Irci misle da njihova vlada bolje tretira mignete nego njih. Javio se i McGregor

Temeljem provedenog preknjiženja (a ne isplate sredstava) u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna RH za 2021. koji je donio Hrvatski sabor, a objavljen je u Narodnim novinama 66/2022., rashodi od 6.037.406,25 HRK vidljivi su na izvoru 5761, dodaje se u priopćenju.

“No, u 2022. godini Ministarstvo kulture i medija, kao tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti EU, sukladno Pravilima za provedbu Fonda solidarnosti EU i Uputama za prijavitelje po Pozivu na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu, utvrđuje da nisu ispunjeni svi uvjeti za prihvatljivost troškova za refundaciju iz Fonda solidarnosti EU te izdaje Izjavu o jednostranom raskidu gore spomenutog Ugovora”, poručili su iz Ministarstva.

Nakon što je završeno cjelokupno razdoblje trošenja sredstva iz Fonda solidarnosti EU (do 30.06.2023.) i nakon što završe revizije prihvatljivosti svih troškova, do kraja 2023. provest će se usklađivanje knjigovodstvenih evidencija iskazivanja svih izvršenih rashoda vezanih uz sanaciju štete od potresa po izvorima financiranja, ističu iz Ministarstva.

Zaključno napominju kako Ministarstvo kulture i medija kao tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa Fonda solidarnosti EU u svim izvještajima koja je redovito slalo Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za operaciju mjera zaštite kulturne baštine, nije uključivalo isplate troškova prema Geodetskom fakultetu.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Izbornik Zlatko Dalić: Pojedine medijske kuće imaju cilj narušiti atmosferu u reprezentaciji. Događaj s Livajom poremetio je i mene

“S obzirom na ranije opisanu proceduru, ti troškovi ne mogu biti uključeni u konačno izvješće o izvršenju financijskog doprinosa Fonda solidarnosti EU i ne mogu ući među troškove koje Ministarstvo kulture i medija potražuje iz Fonda solidarnosti EU”, naglašava se u priopćenju.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) potvrdio je početkom studenog da je pokrenuo istragu zbog sumnje na subvencijske prijevare i zlouporabe na Geodetskom fakultetu na štetu proračuna EU.

Podsjeimo, Plenković se dotaknuo se i teme Geodetskog fakulteta i snimanja iz zraka kako bi se utvrdili razmjeri štete na krovovima.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Poznata glumica: Stariji kolega me seksualno uznemiravao. Sjela sam s njim u automobil, a onda je on skrenuo u sporednu ulicu

“Tada smo angažirali Geodetski fakultet putem Ministarstva kulture. Da nije bilo njihovih snimanja, mi ne bismo znali razmjere štete, recimo, na Zagrebačkoj katedrali”, kazao je dodajući da je to omogućilo sanaciju pa nastavio:

“Ovdje postoji orkestrirani napor da su sredstva za to korištena bila iz fonda solidarnosti Europske unije. To je laž, to su bila sredstva iz državnog proračuna”, kazao je i napomenuo.

“To ne znači da ne treba ispitati pojedine nepravilnosti, a oni koji su učinili kaznena djela, trebaju odgovarati. Ovdje opovrgavam jedan izvor koji kaže da ministrica i ja lažemo, a mi ne lažemo.”

Ponovio je da ako je bilo tko manipulirao sredstvima, Vlada želi da se to istraži.

“Sredstva koja su korištena za financiranje snimanja nakon potresa – nije ministrica za to odlučila zadužiti firmu xy – za to je zadužen fakultet, geodetski, građevinski, arhitektonski”, istaknuo je Plenković.

Na pitanje, zašto je novac knjižen u proračunu pod “EU pomoć” i “temeljem prijenosa EU pomoći”, premijer je kazao da je to “potpuno nebitna kvalifikacija”.

“Jedino što je bitno jest provjera koju sam napravio s ministrom financija”, kazao je.

Na pitanje treba li onda vjerovati njemu, a ne onome što piše, rekao je da treba vjerovati njemu.

“Bitna su sredstva, taj iznos i sredstva putem Zahtjeve za naknadu sredstava nikada od Ministarstva kulture nisu bila tražena niti knjižena kao sredstva iz Fonda Europske solidarnosti, a ja ovo govorim jedno zato jer medij u kojem vi radite mene i ministricu optužuje da lažemo.”

Kazao je da ga taj dokument ne zanima, već “insinuacija jednog medija koji radi u sprezi i optužuje” njega i ministricu da lažu. Pojasnio je da sredstva koja su bila alocirana prije nego što je podnijet zahtjev Fondu mogla su biti jedino iz državnog fonda. Na pitanje, zašto onda Ured europskog tužitelja tvrdi u priopćenju da provjeravaju isplatu, kazao je da kad se to bolje provjeri, shvatit će svi da su u krivu.

“Sto posto su u krivu. Pa što su oni, neka sveta krava da ne mogu napravit grešku? Netko u eteru namjerno insinuira lagnje, a sredstva nisu knjižena kao Europski fond solidarnosti.”

Uz najbolju volju teško nam je razumjeti zašto premijer Plenković i ministrica inzistiraju na tome da je riječ o hrvatskom a ne europskom novcu. Ključno je pitanje je li netko ukrao novac, a ne iz čije je kase isplaćen. To je otprilike kao da raspravljao o teškom ubojstvu i onda se javna debate vodi o tome je li metak ispaljen iz češke Zbrjovke ili njemačkog Uzija. Ili možda ima nekog razloga? Možda Plenković i ministrica inzistiraju na tome da je riječ o hrvatskom novcu jer će se, to je sasvim očito, lakše nositi s državnom odvjetnicom Zlatom Hrvoj Šipek koju imaju pod “kontrolom”. Ako bi ipak cijela afera došla do europskih tužitelj, onda im je manevarski prostor jako sužen.

Naravno, mediji uvijek trebaju biti precizni i objavljivati provjerene informacije, ali u ovom slučaju premijer i ministrica se fokusiraju na sporedne stvari da bi izbjegli razgovore o puno bitnijim pitanjima. Je li ministrica odgovrna što je aferičnom dekanu dala toliki novac na povjerenje. I to je pravo pitanje.

Foto: Hina