Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u srijedu, 2. prosinca, predstavila je javnosti Prijedlog pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja, koji, kako je rečeno, povećava transparentnost napredovanja i prvi put potiče dionike školstva na izvrsnost i inovativnost. Mediji koji su prenijeli ministričine riječi u tom povodu prešutjeli su ozbiljne kritike načina na koji je vođen proces donošenja Nacrta pravilnika koje su stigle iz Sindikata hrvatskih učitelja, a koje ponovno bacaju sumnje na transparentnost i krajnje namjere ministrice Blaženke Divjak u reformi obrazovanja.
Na predstavljanju je rečeno kako će najboljih 500 učitelja na Dan učitelja dobit nagradu 10.000 kuna godišnje, a birat će se prema prijedlogu Pravilnika koje je nakon anketiranja učitelja nastavnika, stručnih suradnika, odgojitelja, stručnih učitelja i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima dobio više od 1300 prijedloga.
“Ovo je definitivno iskorak u sustav koji njeguje izvrsnost i inovativnost. On potiče učitelje da se usavršavaju te da budu drugima dobar primjer”, kazala je ministrica Blaženka Divjak, naglasivši kako se bitno povećava transparentnost procesa jer odlučivanje o napredovanju nije više u rukama jednog čovjeka”. “Taj se sustav zloupotrebljavao za kažnjavanje onih koji nisu bili podobni, kao što je bilo slučajeva za učitelje koji su aktivno radili na Cjelovitoj kurikularnoj reformi”, kazala je i dodala da je prema novom prijedlogu napredovanje i nagrađivanje pod nadzorom stručnih povjerenstava te da je uzet u obzir znatno širi opseg kriterija.
Novi pravilnik, koji se mijenja nakon 23 godine, pušten je krajem prosinca prošle godine u javno savjetovanje i trebao bi stupiti na snagu tijekom proljeća. Što se tiče nagrađivanja, nacrt pravilnika omogućava učiteljima da se mogu uzastopno natjecati svake godine, uvodi se zvanje izvrsnog savjetnika, pored dosadašnjih zvanja mentora i savjetnika, a čija bi plaća mogla biti veća oko 30 posto od uobičajene. Novi pravilnik ima dva do tri puta više bodova od starog, koji se dobivaju na temelju vrednovanja doprinosa kroz osam kategorija i 66 kriterija. Nitko neće imati manje bodova u odnosu na raniji pravilnik, kazala je na predstavljanju pomoćnica ministrice Lidija Kralj. Za ovu namjenu Ministarstvo je u proračunu namijenilo 26 milijuna kuna.
No, kao i u slučaju Škole za život, koja se naprasno i bez detaljne evaluacije počela eksperimentalno primjenjivati u 73 hrvatske osnovne i srednje škole, ministrica požuruje i novi Pravilnik ne savjetujući se sa strukom. Na to su upozorili sami učitelji na koje se novi Pravilnik odnosi, ali njihov glas u medijima je prešućen.
Naime, Sindikat hrvatskih učitelja na svojoj web stranici shu.hr objavio je odgovor članice Povjerenstva za donošenje Pravilnika Ane Hinić koja je odbacila poziv na predstavljanje Pravilnika, optužujući ministricu da je “derogirala socijalni dijalog”, a dodatno ih je ponizila poslavši članici Povjerenstva za donošenje Pravilnika iz redova SHU-a Ani Hinić pozivnicu za javno predstavljanje tek 31.12. 2018. Predstavljanje je održano 2. siječnja 2019.
Ana Hinić, u otvorenom pismu ministrici Divjak, istaknula je kako je s nevjericom primila poziv na predstavljanje Pravilnika, jer je “rad Povjerenstva za izradu Pravilnika od samog početka bio izrazito zabrinjavajući za ozbiljne socijalne partnere i to zato što je sam socijalni dijalog derogiran”.
Naglasila je da Ministarstvo znanosti i obrazovanja sa Sindikatom hrvatskih učitelja nije raspravilo “ni jednu dvojbu, iako u dopisu članovima Povjerenstva piše: ‘Sve dvojbe raspravit ćemo s predlagateljima pojedinih rješenja“.
“Ovakvo donošenje Pravilnika derogira socijalni dijalog, ne poštujući ni dogovore postignute prilikom sklapanja Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, prema kojem su pravilnici, kako o napredovanju tako i o nagrađivanju, trebali biti dva zasebna dokumenta, čime su, kao i eventualnim sadržajem Pravilnika (koji mi nije dostavljen), prema dosadašnjim iskustvima, vrlo vjerojatno, zakinuta prava zaposlenika u osnovnoškolskim ustanovama”, piše Hinić. Prema njezinim riječima “kvalitetan Pravilnik bi trebao biti rezultat stručne diskusije u kojoj se uvažavaju doprinosi iskustava s terena dionika diskusije kako bi novi pravilnici o napredovanju, kao i o nagrađivanju, mogli biti usmjereni na razvoj odgojno- obrazovnog sustava, što bi im i trebala biti svrha. Takva bi diskusija, nakon dvadeset i tri godine postojanja Pravilnika o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu, a o čijoj upitnosti kvalitete ne dvoji nitko od članova Povjerenstva, trebala zasigurno trajati dulje od četiri sata, koliko je trajala ova, a materijali za nju bi trebali biti dostavljeni pravovremeno”.
“Ozbiljno ministarstvo ne može smatrati primjerenim da o predstavljanju ovako važnog dokumenta, s kojim nisu upoznati članovi Povjerenstva, a koji su trebali doprinijeti njegovom nastajanju (a to je pravo, koje je ujedno i obveza, meni kao njenom članu, uskraćeno jednostranim i nepredvidivim izmjenama dinamike rada Povjerenstva), obavijesti članove Povjerenstva jedan radni dan uoči samog predstavljanja, a pogotovo, napominjem opet, bez da taj materijal i dostavi. Pozdravljam Vas, dakle, s osobitom zabrinutošću”, napisala je članica Povjerenstva Ana Hinić.
Ovakav pristup reformi još jednom pobuđuje ozbiljne sumnje u sposobnost i namjere ministrice Divjak da novim sustavom nagrađivanja po svaku cijenu nametne neku svoju podobnost, protiv koje se navodno bori. Bit će stoga zanimljivo pratiti koji će učitelji dobiti novčane nagrade i po kojim kriterijima će se birati. Također, bit će zanimljivo pratiti tko će biti članovi povjerenstava i hoće li prednost u nagrađivanju imati učitelji koji će se jako truditi provoditi ministričinu Školu za život, o kojoj, kako smo pisali u nekoliko navrata, postoje ozbiljne primjedbe, kako roditelja učenika koji pohađaju eksperimentalni program, tako i same struke.