Premijer Andrej Plenković uspješno vodi paralelne ratove koje protiv njega vode oporbene stranke, ali i oporba unutar njegovog HDZ-a. Gotovo neokrznut izvukao se iz afere Borg, usprkos autentičnim emailovima iz kojih se dalo zaključiti kako je znao sve detalje operacije s izborom i imenovanjem članova ekspertne skupine za spašavanje Agrokora, a čini se da je i uvjerljivi pobjednik sapunice u aferi SMS, koja ovih dana poprima dramatičnu završnicu u ekspresnim smjenama bliskih suradnika hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Umjesto kadrova koji su bili povezani s ljudima koji slove kao oponenti Andreju Plenkoviću i dolaze iz miljea bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka i zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića, predsjednica sada u Uredu ima savjetnike i pomoćnike koji su prihvatljivi Vladi i premijeru Plenkoviću.

Detalji ovih sukoba i smjena koji izlaze u medije vjerojatno su samo vrh sante leda pravog pozadinskog rata čije prave razmjere znaju samo oni koji u njemu izravno sudjeluju. Ova serija pobjeda Andreja Plenkovića na svim frontama vremenski se poklapa s djelovanjem Roberta Kopala na funkciji premijerovog savjetnika za nacionalnu sigurnost na koju je stupio u rujnu ove godine. Vijest o njegovom imenovanju popraćena je serijom tekstova i nabrajanjem široke lepeze poslova koje je do tada obavljao.

Njihov popis kao i više detalja iz biografije Roberta Kopala nemoguće je pronaći na jednom mjestu, no iz onoga što je dostupno lako je zaključiti da premijer Plenković ima kompetentnog i izvanserijskog stručnjaka.

Znamo da je Robert Kopal odradio HDZ-ovu glavnu kampanju za lokalne izbore 2017. godine, kao analitičar i glavni strateg. Na dužnost premijerovog savjetnika za nacionalnu sigurnost imenovan je nakon što je na osobni zahtjev na zatvorenoj sjednici Vlade razriješen s mjesta državnog tajnika u Ministarstvu unutarnjih poslova 31. kolovoza 2018. godine. O njegovoj novoj dužnosti javnost je saznala dva tjedna kasnije, kada su novinari, vidjevši ga kako izlazi iz Vlade, pitali Kopala što je radio u toj zgradi.

– Došao sam pomoći, ponovno sam posebni savjetnik premijera zadužen za nacionalnu sigurnost i dajem svoj doprinos, kazao je Kopal novinarima koje je zanimalo znači li njegov dolazak pripremu za prijevremene izbore.

– Ne, apsolutno ne. Ne znam ništa o tome, rekao je Kopal, kako prenosi N1. Kopal je već bio specijalni savjetnik premijera Andreja Plenkovića za nacionalnu sigurnost, i to nakon što je šef HDZ-a iz Vlade odstranio Mostovce – umjesto smijenjenog ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića do izbora novog ministra vodio je MUP, a još ranije je bio glavni analitičar Sigurnosno obavještajne agencije (SOA).

Portal net.hr navodi kako je Robert Kopal u strukturi SOA-e napredovao od analitičara do šefa, nema nikakvog traga da je bio smjenjivan niti maknut u stranu ni u vrijeme kada je, 2005., smijenjen njegov šef Franjo Turek, te da je upravo Kopal je bio jedan od autora čuvene prezentacije SOA-e o slučaju Gotovina u kojoj je nekoliko novinara optuženo za protuustavno djelovanje i suradnju s britanskim i američkim tajnim službama.

Popis dužnosti i članstava u raznim organizacijama Roberta Kopala impresivan je. Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Rijeci s temom disertacije “Ekonomske implikacije međunarodnog terorizma”. Bivši je dekan Visoke škole za financije i pravo Effectus u Zagrebu; bivši je glavni obavještajni analitičar MUP-a i bivši menadžer u POA-i i SOA-i.

Od stručnih zanimanja na stranicama Algebre navodi se da je znanstveni suradnik, profesor visoke škole u trajnom zvanju; znanstveni direktor u IN2data d.o.o. Data Science Company gdje je suosnivač i stariji partner. Na stranicama MUP-a navodi se pak kako je Kopal sudjelovao u značajnijim kriminalističkim istraživanjima za što je dobio i Godišnju nagradu ministra unutarnjih poslova te je iznimno promaknut u najviše inspektorsko zvanje, a Odlikovan je i redom hrvatskog trolista.

Tjednik Globus u listopadu je u širokoj temi o Robertu Kopalu objavio kako se radi o vrsnom informatičaru i analitičaru kojeg je u SOA-u u vrijeme dok je tamo bio ravnatelj Tomislav Karamarko doveo Milijan Brkić, no kako taj detalj iz biografije Andreju Plenkoviću nimalo ne smeta jer je Kopal “previše profesionalac da bi se vezao za bilo koga na taj način”. Globus navodi i riječi anonimnog HDZ-ovca koji je aktivno sudjelovao u kampanjama za izbore i iz neposredne blizine vidio kako Kopal radi: ”Pamtim Kopala kao izuzetnog stručnjaka, ozbiljnog, predanog poslu, spretnog, ali nenametljivog”.

-Dok u HDZ-u često svatko svakome podmeće nogu, Kopal to nikada nikome nije radio, nego je bio koncentriran na svoj posao. To je radio fantastično, njegove procjene su se uvijek pokazale točnima, vrlo studiozno je uzeo svaki i najmanji detalj u obzir, primjenjivao najnovije tehnike kada je riječ o političkoj analitici, piše Globus navodeći kako je i dalje misterij kako je ovaj ekonomist, “ujedno autor mnogobrojnih knjiga i predavač u Hrvatskoj i Europi, dospio prvo u svijet špijuna, u SOA-u, što mu je i bila odskočna daska za politiku” jer “nitko od onih koji to znaju sada ne želi govoriti”. Kopal je, prema istom izvoru, bio u dobrim odnosima i s Vladom Galićem, smijenjenim savjetnikom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za obranu i nacionalnu sigurnost.

Hrvatska javnost Kopala pamti po javnom pismu iz veljače 2016. godine povodom afere SOA kada je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović potpisala smjenu Dragana Lozančića. Mediji su ga predstavljali samo kao bivšeg analitičara SOA-e i stručnjaka za informatičku sigurnost. U svom otvorenom pismu Kopal je zapravo apelirao na medije da se prestanu baviti Aferom SOA jer tako – ugrožavaju nacionalnu sigurnost. Kako navodi net.hr, upravo je Kopal autor sintagme “hibridni rat” koju je ponavljao premijer Andrej Plenković obraćajući se medijima koji su iznosili spekulacije o pozadini afere Agrokor.

Autorica Đurđica Klancir u analizi Roberta Kopala navodi i kako neki stranački insajderi Kopalovo otvoreno angažiranje u HDZ-u, ali i u Banskim dvorima, tumače kao “pojačanje mladom i neiskusnom Marku Miliću nakon ostavke Krešimira Macana s dužnosti premijerovog posebnog savjetnika za strateško komuniciranje” te da će “za premijerove potrebe pojačati malo ‘nadzor’ nad medijskom scenom, ali i “proizvodnju i procesuiranje željenih informacija”.