Mnogi već odavno sumnjaju u poznatu i često rabljenu sintagmu po kojoj je „povijest učiteljica života”. Nažalost, ili smo mi loši učenici ili je povijest loša učiteljica, jer neprestano ponavljamo gradivo: od novih ratova do uništenja svega što čini život mogućim na ovom planetu. No to su ipak samo zapažanja na razini dosjetki i retoričkih figura, a povijest, odnosno historiografija, ima svoju društvenu ulogu koja je nezamjenjiva i bez koje ne bismo znali od kuda smo krenuli, kuda smo išli i kamo idemo. Svoj doprinos povijesnoj znanosti već godinama daje  i Festival povijesti Kliofest, čije deveti izdanje upravo traje u Zagrebu.

Na samom otvaranju Festivala voditelj Kliofesta Damir Agičić kazao je da je naglasak festivala na povratku druženju uživo, ali da je najvažnije da se osim autora vraćaju i knjige. Na štandovima u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici mogu se nabaviti najnovija, ali i sva ostala povijesna izdanja hrvatskih i inozemnih nakladnika.

Festivalu nazvanomu prema muzi Klio, grčkoj boginji zaštitnici povijesti, onoj koja je u drevno doba nadahnjivala pjesnike junačkih eposa, nakana je višestruka: posjetiteljima približiti povijesnu znanost i njezine stvaratelje, popularizirati nakladničku djelatnost u području historiografije i srodnih znanosti, potaknuti raspravu među povjesničarima o nekim bitnim pitanjima struke te općenito njihova mjesta i položaja u današnjem hrvatskom društvu.

Ovogodišnji Kliofest tijekom četiriju dana održavanja donosi mnoštvo okruglih stolova u svezi s povijesnim temama, brojna predstavljanja knjiga, tribine različitih tematika te sajam knjiga u svezi s povijesnom i srodnom tematikom na kojem će se brojne knjige prodavati po sniženim cijenama.

Tijekom Festivala bit će održano nekoliko okruglih stolova – dva će biti povećana povjesničarima i metodama njihova rada: govorit će se o hrvatskoj historiografiji između tradicionalnosti i modernosti te o mikrohistoriji; jedan će biti posvećen temi koja nas snažno zaokuplja u posljednja dva mjeseca – agresiji Rusije na Ukrajinu, a jedan odnosima Kine i jugoistočne Europe.

Kako prenosi Hina glavna ravnateljica NSK Ivanka Stričević otkrila je da je u NSK pred završetkom rada na Epistolaru oca hrvatske historiografije Ivana Lučića, koji obuhvaća 142 digitalizirana pisma, koja je Lučić pisao od 1666. do 1673, te da će ona uskoro biti dostupa svima.

Na okruglom stolu “Hrvatska historiografija između tradicionalnosti i modernosti”, kako je kazao njegov moderator Neven Budak, okupili su se samo modernisti, jer je tradicionaliste teško dobiti, ali je dodao da je svaka generacija osuđena da postane tradicionalistička.

Zdenka Janeković Römer kazala je da je lingvistički obrat najviše uzdrmao hrvatsku historiografiju i natjerao je na značajne metodološke inovacije i širenja spektra tema. – Historiografija je nesklona teorijskim modelima, te je unatoč modernizaciji i dalje donekle izložena negativnim utjecajima politizacije, slabom financiranju i slabljenju kritičkog mišljenja, zaključila je.

Branimir Janković napomenuo je da se historiografija tradicionalno bavi velikim nacionalnim temama, ali da se stvarno bojno polje između tradicionalista i modernista mijenja. U ovom trenutku, kazao je, javna povijest mu se čini novim bojnim poljem za modernizaciju hrvatske historiografije.

Svakako, kazao je, podržava ideju modernizacije historiografije, ali ističe potrebu opreza da se druge ne odbacuje. Na okruglom stolu predstavljena su dva uspješna projekta. Petra Kolesarić predstavila je istraživanje o studentskom korištenju jedne digitalne baze, a Ana Kutleša virtualni Muzej susjedstva kojim je tematizirana zagrebačka Trešnjevka.

Bogati program i zapažena predavanja zasigurno će dati svoj doprinos novim pogledima na našu historiografiju, koja se već desetljećima bori protiv razno raznih ideoloških matrica i tumačenja. Kako rečen jedan od sudionika Kliofesta: „Vrijeme je da povijest pripadne povjesničarima, a da se svakog političara koji pokušava tumačiti povijesna događanja ignorira“. Nažalost do toga je put još daleko, ali kako još dodaje naš sugovornik treba biti ustrajan.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.

Foto: Festival povijesti Kliofest