Formaldehid ili metanal je najmanji aldehid na svijetu. I jedan od najotrovnijih. Poznatiji je kao formalin, a to je zapravo otopina formaldehida u vodi (uz dodatak metanola). O njemu pjevaju rock bendovi („Editors“), patolozi ga koriste za konzerviranje bioloških preparata, a svi ostali ga gutaju, udišu ili upijaju kroz kožu.

Otrovi se čuvaju u maloj boci

Osim što je najmanji i najotrovniji, formaldehid je sveprisutni aldehid. Svake se godine proizvode milijuni tona formaldehida, koje se koriste u proizvodnji plastike, organskih zaštitnih boja, umjetnih gnojiva, umjetne svile i tekstila, u kožarstvu za štavljenje koža… Proizvodnjom kamene vune, poput one u tvrtki „Rockwool“ u Potpićanu, redovito se proizvodi i formaldehid. Gorenjem plastike, poput one u pogonu „Drava International“ u Brijestu kraj Osijeka, oslobađa se formaldehid. I recikliranjem plastike nastaje formaldehid. Formaldehid je, čini se, kemijska konstanta industrijske revolucije.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Ministar Ivan Šipiće bez zadrške: Ante Tomić je komunistički gojenac i “kanta novinar”

Proizvodi koji se često koriste u kućama i stanovima sadrže formaldehid: ljepila, šperploče, laminati, namještaj, tepisi, izolacijske pjene… Iz tih proizvoda formaldehid svakodnevno isparava do koncentracija koje izazivaju nespecifične simptome trovanja. Istraživanja Američke agencije za okoliš (EPA) pokazuju da je koncentracija formaldehida u starim kućama iznosila manje od 0,1 ppm (milijuntih dijelova), dok danas u modernim stambenim prostorima iznosi četiri puta više. Nadraživanjem dišnih puteva formaldehid izaziva bronhitis, astmu, kemijsku pneumoniju. U dodiru s kožom uzrokuje crvenilo, oštećenja i alergijske reakcije. Trovanje formaldehidom uzrokuje glavobolje, mučnine, opću slabost, sljepilo, a posebno kod djece izaziva povraćanje i proljeve. Formaldehid oštećuje gene, sprječava njihovu reparaciju i uzrokuje rak.

Kemijsko nasilje nad higijenom

I to nije sve. Formaldehid se vrlo često nalazi u lošoj kozmetici poznatih i razvikanih brendova, u omekšivačima, tekućim sapunima, gelovima, šamponima, preparatima za kosu, bojama, učvršćivačima, regeneratorima, maskama… Rezultati analize Kampanje za sigurnu kozmetiku (CSC) u suradnji s Radnom grupom za okoliš (EWG) pokazuju da 82% kozmetičkih linija za djecu (Johnson & Johnson, Procter & Gamble, L’Oreal) sadrži formaldehid. Analitička ispitivanja su provedena u nezavisnom laboratoriju Analytical Sciences u kalifornijskome gradu Petaluma. Izmjerene koncentracije formaldehida (od 50 do 610 ppm) u dječjoj kozmetici znak su za uzbunu. Jer formaldehida u kozmetici, prema europskom zakonu, zapravo, ne bi uopće smjelo biti (Commission regulation (EU) 2022/1181).

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Šprajc usporedio Tomaševića s Grunfom iz Alana Forda: Samo njih dvojica znaju od gubitka napraviti dobitak

Dezinficijensi i antiseptici, kojima je tijekom pandemije očišćen čitavi planet, također sadrže formaldehid kao razgradni produkt. I glifozat, kralj herbicida, raspadom se u zemlji pretvara u formaldehid. Inhalacijom dima iz e-cigareta udiše se formaldehid, a instalacijom osvježivača dnevnog boravka (Airwick, Glade, Febreze, Ambi Pur, Kimberly-Clark…) ili unutrašnjosti automobila udiše se, naravno, formaldehid.

Moderna je znanost ponudila ljudima poseban način konzumacije formaldehida, i to u obliku sintetskih zaslađivača (npr. Natreen, NutraSweet). Naime, osnovna kemikalija sintetskih zaslađivača je aspartam, koji se u organizmu pregrađuje u fenilalanin, asparaginsku kiselinu i metanol. Metanol se oksidacijom brzo pretvara u formaldehid (Cell Biol. & Toxicol. 2002, 18, 43). To znači da se zaslađivanjem čaja, kave ili mlijeka, E-brojevima E-951, E-961, E-962 ili E-969, topli napitak obogaćuje formaldehidom.

Zanimljivo je da se formaldehid, prije stotinjak godina (J. Am. Chem. Soc. 1903, 25, 1037), redovito koristio u mljekarskoj industriji kao konzervans, nešto poput perverznog prezervativa. Danas je to nezamislivo. Umjesto aldehidnog dodatka u procesu prerade mlijeka, danas se koriste patentirana sladila koja u istome mlijeku, nešto poput trojanskoga konja, ispuštaju male doze formaldehida.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Doktor pomorskog prava: Zašto hrvatska Vlada šutu o misterioznom brodu koji nosi oružje za Izrael?

I to nije sve. Zagrijavanjem teflonske tave ili tostera dolazi do termičke razgradnje tog polimera (Nature 2001, 412, 321). Jedan od produkata kuhinjske reakcije je, naravno, formaldehid. Ukoliko je površina teflonskog posuđa izgrebena, oštećena ili proizvedena s nevidljivim mikrooštećenjima, onda je termički raspad teflonske plastike još brži proces i još bogatiji formaldehidom. Zato postoji preporuka za potrošače i profesionalne kuhare da se površina teflonske tave ne smije čistiti abrazivnim sredstvima, spiralnom čeličnom mrežicom ili dodirivati vilicom i nožem. No, nigdje u tim uputama ne piše – zašto.

Ono što vrijedi za teflon vrijedi i za plastičnu ambalažu: formaldehid je redoviti sastojak PET-boca i polikarbonatnih posuda. S vremenom taj karcinogeni stanovnik ambalaže migrira s površine plastičnog materijala i onečišćuje prehrambeni proizvod. To curenje formaldehida iz ambalaže ubrzava se svjetlošću, zagrijavanjem, trešnjom, mikrovalnim zračenjem… To je poznato, to se mjeri, ali, eto, ne može se izbjeći.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: EKSKLUZIVNO: Dragan Primorac otkrio zašto se slikao sa Stipom Mesićem u invalidskim kolicima

Čini se da je formaldehid „konačni otrov“ koji čuči u svakom materijalu, skriva se u svakom prostoru, uključujući kuhinju i dnevni boravak. Stoga ne čudi nedavna odluka američke Agencije za zaštitu okoliša da konačno prizna poraz i proglasi formaldehid kancerogenim rizikom. Istu presudu, ali mnogo ranije, donijele su mjerodavne institucije u Europskoj uniji – Europska agencija za kemikalije (ECHA) i Europska agencija za okoliš (EEA). A još davno Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) svrstala ga je u zloglasnu skupinu 1, jer uzrokuje nazofaringealni rak i leukemiju. No, kada EPA, agencija pretjeranog razumijevanja za industrijske interese, nešto proglasi otrovom, tada toksikološka kontroverza prestaje. Formaldehid je sada na listi za odstrjel, a njegova tržišna sudbina ovisit će o novim regulacijama. One će, doduše, biti kompromis između bolnice i tvornice ili, nažalost, sprega između ministarstva zdravlja i gospodarstva.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2024. godinu

*Valerije Vrček je redoviti profesor u trajnom zvanju i predstojnik je Zavoda za organsku kemiju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu