Danas je sunčanje nezamislivo bez kemijskih rekvizita. Prva crta obrane od ultraljubičastih zraka UV-A i UV-B je SPF, faktor zaštite od sunca. Glavni sastojak faktora SPF jesu fotokemijski filtri: avobenzon, oksibenzon, oktinoksat, oktokrilen, titanijev oksid… Što više kemije, to je veći faktor SPF: raste od 15 do 50. Kozmetički proizvodi, mlijeka, kreme i losioni, imaju zapravo paradoksalnu definiciju – neki ih nazivaju preparati za sunčanje, a neki preparati za zaštitu od sunca.
Ljetni mazohizam
U svakom slučaju premazivanje tijela kemijskim koktelima jest vrsta mazohizma; to je preventivni protokol kojim se čovjek svjesno priprema na sudar vlastitoga gologa tijela s kancerogenim spektrom Sunčeva zračenja.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Povjesničarka o izvješću Dokumente o Oluji: Površno, selektivno i neetično. Tko im odobrava ovakve projekte?
»Beachgoer« ili čovjek s plaže umjesto hlada odabire vrući pijesak ili uzavreli šljunak, a umjesto sjene borove šume ili lanene majice dugih rukava odabire debeli sloj zaštitnoga ulja razvikanih kozmetičkih kompanija. No baš i nije jasno što je štetnije – sunčeve UV-A i UV-B zrake ili produkti fotoreakcija tih zraka i benzofenona u kremi za sunčanje, piše profesor Valerije Vrček za Glas Koncila.
Znanstvenici već godinama upozoravaju na vrlo jednostavnu poveznicu sunčanja, mlijeka za sunčanje i melanoma, a to je – lažna sigurnost. Premazani i natopljeni SPF faktorima, ljudi smatraju da su zaštićeni i da se mogu duže izlagati Sunčevim zrakama
Lažna sigurnost
Neugodna statistika s plaže pokazuje: što je više zaštitne kemije, to je više melanoma. I u Hrvatskoj raste broj oboljelih od melanoma; bilježi se godišnji porast od tri do četiri posto. Plaža je tako postala bojno polje Sunčevih zraka, farmaceutskoga arsenala i stanica ljudske kože. Znanstvenici već godinama upozoravaju na vrlo jednostavnu poveznicu sunčanja, mlijeka za sunčanje i melanoma, a to je – lažna sigurnost. Premazani i natopljeni SPF faktorima, ljudi smatraju da su zaštićeni i da se mogu dulje izlagati Sunčevim zrakama. Jer, na primjer, faktor SPF 30 znači upravo to – izlaganje tijela suncu može biti 30 puta dulje. Prije nego koža izgori.
Suncokreti na plaži
Ljudi koji satima leže pod najsjajnijom zvijezdom Sunčeva sustava gotovo su jedini ljudi koji ne rade ništa, a – znoje se. Međutim, znojenjem se zaštitni kozmetički sloj ispire s kože, što zahtijeva aplikaciju dodatnih mililitara farmaceutskih proizvoda. Osim znojenja, isti učinak imaju tuširanje, kupanje u moru, brisanje ručnikom… Kada bi ljudi ispravno, prema preporukama proizvođača, rabili kozmetiku za sunčanje (dva miligrama po kvadratnom centimetru kože), tjedni trošak za zaštitu peteročlane obitelji iznosio bi oko 400 eura. Ili nešto manje ako svi dani tjedna nisu bili sunčani.
Sociologija sunčanja
Ponašanje mnogih poklonika plaže nije lako shvatljivo. Poput se suncokreta okreću za suncem. Isti oni koji ljeti, dok su u gradu, izbjegavaju sunčanu stranu ulice, na obali ribarskoga sela izbjegavaju sjenu smreka ili kamenih kuća. Poput beskućnika spavaju pod vedrim nebom ili čitaju ljetne bestselere. Velik dio ljudi s plaže nikada ne ulazi u morski plićak.
Kadrovski raspored svake plaže uglavnom je isti: 10 je posto plivača u moru, 90 posto ostalih je na kopnu. Kao prema staroj uzrečici – hvali more, drž’ se kraja. Srećom, većinu morske desetine čine – djeca. Uronjeni u morskoj vodi najveći im je dio tijela zaštićen od Sunčevih zraka. Nažalost, kad se vrate na kopno, čeka ih nova doza kozmetičkih preparata.
Intenzivno sunčanje, a posebno izležavanje u solariju, vrsta je fotokemijskoga rasizma. Gotovo jedini razlog sunčanja ljeti nije upijanje topline ili liječenje psorijaze, nego promjena boje kože – iz bijele u crnu. Ili brončanu. Nešto poput tetoviranja na plaži. No krajem listopada svi su bijelci opet – bijeli. Nažalost, neki s neugodnim otkrićem – promjenama madeža i pjega na koži.
Foto: Hina