Milorad Dodik je izjavio da je tijekom jučerašnjeg sastanka s predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoganom u Predsjedništvu BiH razgovarao i o zahtjevu ove zemlje za izručenjem navodnih članova organizacije koju vodi Fethullah Gülen, a koji borave na području BiH, prenosi Aljazeera.
“Govoreno je o toj temi, Turska ima određene zahtjeve i to nije tema koja je sada tek aktualizirana. To je bila tema i kada smo bili u Ankari. Turska ima pristup vezano za državni udar koji je tamo pokušan ranije i ona želi da putem pravosudnih institucija naravno riješi to pitanje”, rekao je Dodik novinarima nakon današnjeg samita Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi u Sarajevu gdje se sastao s Ergoganom.
“Evidentirano je od institucija Turske da ovdje u BiH postoje neki ljudi i institucije i ja želim da kažem da se oni uglavnom nalaze na prostoru Federacije i da je to stvar federalnih organa i procedura i mislim da je to predsjedniku Erdoganu veoma jasno”, dodao je Dodik.
Dostavljen popis za izručenje
Turske vlasti su prošlog mjeseca dostavile vlastima BiH popis turskih državljana koji žive u BiH a kojima su poništene putovnice.
Na popisu su, kako tvrdi, uglavnom biznismeni koji posluju u BiH, među kojima su i oni koji su u proteklom periodu bili angažirani na Burch univerzitetu u Sarajevu, kojeg Erdoganove vlasti smatraju dijelom “Fetulahističke terorističke organizacije” (FETÖ), koju predvodi Gülen.
U Ministarstvu sigurnosti BiH potvrdili su da im je dostavljen popis na kojem se nalazi osam takozvanih “fetulahista”, ali su naglasili da odluka o njihovoj eventualnoj deportaciji nije donijeta.
Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kazao je kako će se osobno založiti da se sva pitanja u odnosima s Turskom “rješavaju u duhu dobrosusjedske suradnje”, uz poštivanje zakona dvije države. “To je posao za tijela vlasti BiH”, zaključio.
Sud BiH odbio izručiti turske državljane
Sud BiH ranije je bio suočen sa sličnim zahtjevima za izručenje, no odbio ih je na temelju ocjene kako FETÖ nije ni na kakvom verificiranom popisu terorističkih organizacija te da se pripadanje FETÖ-u ne može tretirati kao kazneno djelo sukladno međunarodnim standardima, prenosi Novi list.
“Da bi se FETÖ organizacija mogla smatrati terorističkom, ona kao takva trebala biti definira sukladno rezolucijama Ujedinjenih naroda ili Vijeća Europe, koje je BiH kao članica dužna primjenjivati“, pravorijek je Suda BiH koji je 2018. odbacio zahtjev turske za izručenje Humeyre Gokcen.
Turski državljani o kojima je riječ uglavnom su poduzetnici koji već godinama borave u BiH, ali i osobe angažirane u obrazovnim institucijama poput Burch sveučilišta, čiji je rad ranije financirao Gulen.
Turske vlasti su im svima poništile putovnice te države pa njihova sudbina sada ovisi o tome hoće li im BiH, u kojoj imaju odobren stalni boravak, odobriti politički azil.
Pritisak Turske na Bosnu i Hercegovinu
Jedino poznatije ime u javnosti je ono Alija Lafcioglua, nekadašnjeg profesora u sustavu škola koje su djelovale pod nazivom Bosna Sema. Njegovo je ime dospjelo u središte pozornosti 2016. godine upravo nakon neuspjelog državnog udara u Turskoj.
Zbog doprinosa razvitku obrazovanja Gradsko vijeće Sarajeva najprije mu je dodijelilo nagradu “Plaketa grada Sarajeva”, a potom je tu istu odluku na prijedlog tadašnjeg gradonačelnika Ive Komšića povuklo s obrazloženjem kako bi to moglo “naštetiti gradu”.
Takva je odluka izazvala pravi skandal, a protumačena kao rezultat izravnog pritiska koji je došao upravo iz Turske.
BiH se tako temeljem Erdoganova izravnog zahtjeva našla u situaciji u kojoj su bile i brojne druge države. Mediji u BiH podsjećaju na primjer Moldavije, koja je na zahtjev Ankare izručila šest turskih državljana, a Europski sud za ljudska prava je ranije ove godine utvrdio kako su vlasti te zemlje prekršile prava izručenih osoba.
Bivši Erdoganov saveznik
Fethullah Gülen i njegov “Pokret Gülen”, je islamistička i turska nacionalistička organizacija koja je blisko surađivala s Erdoganom do njegovog dolaska na vlast i sukoba između dvije ličnosti. Gülen je pobjegao u SAD odakle vodi veliku mrežu obrazovnih ustanova u skladu s njegovom ideologijom, u Turskoj i izvan nje.
Nakon sukoba s Gülenom turske vlasti su stvorile naviku prozivati sve neprijatelje režima kao članove “fetulahističke terorističke organizacije”. FETÖ je optužen i za vojni puč, a nakon puča su mnogi izgubili posao zbog optužbe da pripadaju FETÖ-u.
Foto: Str/Epa