Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u subotu je otpustio nekoliko visokih kijevskih izaslanika u inozemstvu, među kojima i poznatog veleposlanika u Njemačkoj, prema web stranici predsjednika.
U proglasu u kojemu nije naveden razlog otkazima, Zelenskij je objavio da su otpušteni ukrajinski veleposlanici u Njemačkoj, Indiji, Češkoj, Norveškoj i Mađarskoj. Zasad nije jasno hoće li im dodijeliti neke nove pozicije.
Zelenski je pozvao svoje diplomate da osiguraju međunarodnu podršku i vojnu pomoć za Ukrajinu koja se nastoji obraniti od ruske invazije koja je započela 24. veljače, javlja Tportal.
Posebno je osjetljiv odnos Kijeva s Njemačkom koja uvelike ovisi o ruskim zalihama energije i najveće je europsko gospodarstvo. Andrij Melnik, kojega je prethodnik Zelenskoga imenovao veleposlanikom u Njemačkoj krajem 2014. poznat je među političarima i diplomatima u Berlinu.
Taj 46-godišnjak se redovito oglašava na društvenim mrežama i zauzeo je izrazio negativan stav o političarima i intelektualcima koji se protive naoružavanju Ukrajine.
Njemačkome kancelaru Olafu Scholzu kazao je da se ponaša kao “uvrijeđena jetrena kobasica” jer nije odmah prihvatio poziv Zelenskoga da posjeti Kijev.
Melnik mjesecima ne bira riječi kada govori o njemačkim političarima, analitičarima i intelektualcima, zbog čega se u toj zemlji već duže zaziva njegova ostavka, no “kap koja je prelila čašu” bio je intervju koji je Melnik dao njemačkom YouTuberu Tilu Jungu. U njemu je iznova hvalio ukrajinskog nacionalista Stepana Banderu, koji je sudjelovao u masovnom ubojstvu Židova i Poljaka tijekom Drugoga svjetskog rata.
“Nema dokaza da su Banderine snage ubile stotine tisuća Židova”, rekao je Melnik u intervjuu, nakon čega je Banderu nazvao “borcem za slobodu usporedivši ga s Robinom Hoodom.
Takve Melnikove izjave nisu naišle na plodno tlo ni u Ukrajini, koju je ruski predsjednik Vladimir Putin i napao pod izgovorom da želi “očistiti tu zemlju od nacista”. Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova ogradilo se od Melnikova veličanja Bandere izjavom da “njegova stajališta ne reflektiraju stajališta vlade”.
Na najnoviji Melnikov istup reagirali su i diplomati Poljske i Izraela.
“Izjave koje je dao ukrajinski veleposlanik iskrivljavanje su povijesnih činjenica, omalovažavanje holokausta i predstavljaju uvredu za sve one koje su Bandera i njegovi ubili”, napisalo je izraelsko veleposlanstvo na Twitteru.
Nijemcima sve sasipa u lice
Melnik u Berlinu već mjesecima nailazi na ogorčenost, nakon što je svojim nimalo diplomatskim načinom izražavanja nerijetko napadao Nijemce zbog (ne)slanja oružja Ukrajini, zaustavljanja isporuke nafte i plina iz Rusije i dr.
U veljači je napao Franka-Waltera Steinmeiera, rekavši da je za saveznog predsjednika Steinmeiera “odnos s Rusijom nešto fundamentalno, čak i sveto, štogod se dogodilo”.
U više je navrata kritizirao i njemačkog kancelara Olafa Scholza, kojemu je zamjerao što odbija zaustaviti uvoz energenata iz Rusije. “Činjenica da Scholz do sada odbija zaustaviti uvoz energenata iz Rusije je nož u leđa Ukrajini”, govorio je Melnik. Napao ga je i kada je Scholz, nakon višetjedne rasprave, napokon odobrio isporuku protuzračnog oružja njemačke proizvodnje Ukrajini. “Ali dva mjeseca kasnije teško naoružanje iz Njemačke tek treba stići u Ukrajinu. Njemačka je svjetski prvak u najavama, a onda ne poduzima ništa”, kazao je, javlja Direktno.
Na listi Nijemaca na koje se Melnik obrušio našla se, primjerice, i bivša kancelarka Angela Merkel, koju je kritizirao zbog opravdavanja svoje politike prema Rusiji tijekom 16 godina na vlasti.
Inače, Melnik je rođen 1975. u Lavovu, gdje je završio međunarodne odnose. Zatim je studirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Lundu, gdje je magistrirao međunarodno pravo. Također, stažirao je na Sveučilištu Harvard.
Tijekom dugačke diplomatske karijere radio je u ukrajinskom konzulatu u Hamburgu i veleposlanstvu u Beču. Nakon pozicija u vladi u Kijevu, 2014. godine dolazi na mjesto veleposlanika u Njemačkoj.
Kijev i Berlin trenutno su u sporu oko turbine njemačke proizvodnje koja je na održavanju u Kanadi. Njemačka želi da Ottawa vrati turbinu ruskom plinskom gigantu Gazpromu kako bi mogao slati plin u Europu.
Kijev je pozvao Kanadu da zadrži turbinu, uz objašnjenje da se slanjem u Rusiju krše sankcije nametnute Moskvi.
Foto: Hina