Nakon dva mjeseca na dužnosti, završio je ‘medeni mjesec’ za novog njemačkog kancelara Olafa Scholza i već je meta kritika da je “nevidljiv” kad je riječ o ukrajinskoj krizi i pandemiji koronavirusa.
Hashtag #woistscholz (“Gdje je Scholz?”) kruži Twitterom i neki smatraju da političar poznat po svojoj šutljivosti mora početi govoriti.
Scholz je prisegnuo za kancelara 8. prosinca nakon što je svoje socijaldemokrate (SPD) doveo do senzacionalne izborne pobjede, prekinuvši 16 godina vladavine konzervativaca Angele Merkel, javlja N1.
No ispitivanje Forse ovaj tjedan pokazalo je da SPD zaostaje za Merkelinim savezom CDU-a i CSU-a prvi put od izbora, s potporom od 23 posto u odnosu prema 27 posto za konzervativni blok, koji je sada glavna oporbena stranka.
Popularnost opada i samom Scholzu, veličanom zbog pobjede na izborima 26. rujna na krilima kampanje koja je igrala na kartu njegove smirenosti i pedantnosti.
U nedavnoj anketi javne televizije ZDF o najpopularnijim njemačkim političarima, Scholz zaostaje za Merkel, koja se povukla iz politike, i ministrom zdravlja Karlom Lauterbachom.
“Scholzomat”
Scholz, koji u ponedjeljak putuje u Washington na sastanak s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, već je dugo poznat po svojem diskretnom stilu. Prozvan je čak “Scholzomatom” zbog svojeg suhoparnog govora nalik robotima.
Merkel je jedva bila prisutna u medijima i nije bila poznata po strastvenim govorima, no čini se da je Scholz “želi nadmašiti u umjetnosti nevidljivosti”, ocijenio je Der Spiegel. “Način na koji kancelar govori i komunicira izgleda neprimjeren”, rekla je politologinja Ursula Muench.
“Jako ga se malo čuje i vidi, a kada govori, to često čini u zagonetkama, a ne na jasan način s poantom kako nalaže aktualni medijski svijet”, rekla je.
Premda Scholz obično zahvali novinarima na pitanjima na novinskim konferencijama, često izbjegava odgovoriti na njih izravno.
Kancelar možda pokušava ostaviti dojam “profesionalnosti i ozbiljnosti u medijskom okruženju u kojem svi govore o svemu i sve komentiraju”, rekla je Muench.
Ali ako konkretni rezultati dolaze presporo ili uopće ne, njegov imidž ‘čovjeka koji može’, tako uspješno iskorišten tijekom predizborne kampanje, mogao bi biti u opasnosti. “Govoriti ljudima ‘Možete se osloniti na mene, imam iskustva i znam što radim’ jednostavno nije dovoljno u pandemiji ili u međunarodnoj krizi”, rekao je politolog Hajo Funke. Scholzov stil komuniciranja ostavlja puno prostora za poboljšanje, smatra on.
Komunikacijska katastrofa
Njemačka je cijepila protiv koronavirusa samo 75,8 posto populacije do kraja siječnja i još nije ostvarila cilj od 80 posto koji je odredila Scholzova vlada. Obvezno cijepljenje, što je Scholz prvi put predložio prošle godine imajući u vidu njegovo uvođenje u veljači ili ožujku, još nije izglasano u parlamentu i izgleda sve manje vjerojatnim.
Istodobno, broj novozaraženih porastao je na više od 100.000 na dan, a manjka i PCR testova.
Najveće europsko gospodarstvo izloženo je kritikama zbog svoje uloge u ukrajinskoj krizi, a neki smatraju da je Berlin preblag prema Moskvi. Za razliku od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je imao nekoliko telefonskih razgovora s Vladimirom Putinom, i britanskog premijera Borisa Johnsona, koji je u utorak posjetio Kijev, Scholzovu reakciju obilježile su nejasne izjave i promjene stajališta.
Njemačku se kritizira i zbog odbijanja da pošalje oružje Ukrajini, premda je predložila da će umjesto toga poslati 5000 kaciga, što je “katastrofa u komunikacijskom smislu”, po Muench. Prorusko stajalište nekih socijaldemokrata, uključujući bivšeg kancelara Gerharda Schroedera, također nije nimalo ublažilo problem.
Na slici: Francuski predsjednik Emanuel Macron i njemački kancelar Olafa Scholz
Foto:Hina