Najveći obrat na geostrateškoj karti Europe u posljednjih trideset godina – tako se opisuje moguće proširenje NATO-a dvjema novim članicama, Finskom i Švedskom. O posljedicama takve odluke, stanju u Ukrajini i daljnjem razvoju događaja u Studiju 4 govorio je Marinko Ogorec, vojno-politički analitičar s Veleučilišta Velika Gorica.
Na početku se osvrnuo na glavnu vijest iz Ukrajine ovoga utorka. Bitka za Mariupolj je gotova, 83. dan nakon početka rata.
Nadzor nad tim gradom prepušten je ruskim snagama, a u tijeku je evakuacija zadnjih vojnika i ranjenika iz čeličane.
– Otpor je prestao. Preostali branitelji Azovstalja položili su oružje i sada su u rukama protivnika. Nadajmo se da će Rusima više vrijediti živi nego li da se na njima osvećuju. Vjerojatno je da će ići u jednu razmjenu zarobljenika, mislim da bi to bilo najbolje rješenje za obje strane, kaže Marinko Ogorec.
Aktualno je pitanje ulaska Finske i Švedske u NATO, to je odluka koju su ove dvije skandinavske zemlje donijele prije nekoliko dana. Prema riječima Vladimira Putina, to neće proći bez posljedica.
– I Putin i njegovo čelništvo duboko su svjesni da su gurnuli Švedsku i Finsku u ruke NATO-a. Oni su ih natjerali da pristupe tom Savezu. Strah je očito opravdan, dodaje Ogorec ističući da će proširenje ići razmjerno brzo.
– Mogu se prijetiti, ali tehnički, nisam siguran da imaju dovoljan kapacitet i mogućnost da zaustave taj proces. Priča je uzela poprilično maha.
Rusija si ne može dopustiti nekakvu eskalaciju sukoba s Finskom, to jest ne može sudjelovati u sukobima na dvije strane.
– Mogu postaviti raketne sustave, postaviti pojačane režime na granicama, gospodarsko ograničenje suradnje. Postoje te određene mogućnosti, ali eskalacija sukoba mislim da nije vjerojatna. Rusima su živa sjećanja na 1939. godinu i Zimski rat gdje su se Finci pokazali kao iznimno tvrd orah.
Nakon Drugog svjetskog rata, Finska je poštivajući želju i volju moćnog susjeda SSSR-a, ostala neutralna.
– Jačali su maksimalno svoje oružane snage, imaju vrlo snažnu vojsku, dobro organiziranu, uvježbanu i naoružanu, dodaje vojno-politički analitičar s Veleučilišta Velika Gorica Marinko Ogorec.
Sadašnja situacija je “točka na i” te Finci postaju članovi zapadnog saveza.
– Rusi ih sada doživljavaju kao prijetnju.
Švedska situacija je slična.
– Strah od velikog istočnog susjeda, a nakon ovoga što su Rusi napravili u Ukrajini. Švedska ima dobro razvijen oružani sustav, razvijali su svoje naoružanje, imaju suvremenu vojnu industriju. Mislili su da će biti dovoljno da su samostalni i neutralni, ali eto, sada to nije tako. NATO više dobiva s ulaskom ove dvije zemlje, nego li one od NATO-a.
Turski predsjednik Tayyip Erdogan iskazuje nezadovoljstvo ulaskom Švedske i Finske, a znamo da oni kao članica NATO-a mogu staviti veto na ulazak.
– Mislim da je to taktika da dobije nešto što želi od ranije. Da dobije sustave i tehnologije.
Kakva su predviđanja oko situacije u Ukrajini u idućim tjednima?
– Rat se nastavlja jednakim tempom i žestinom s modificiranim ciljevima. Mariupolj je pao, a te će snage koje su tamo bile angažirane, sada biti prebačene na ratište Donbasa. Pojačat će ruske napore, vidjet ćemo što će biti.
Ogorec dodaje da su se izjalovila Putinova očekivanja.
– No ne zna se koji su ciljevi Vladimira Putina, hoće li pokušati preko Odese spojiti se s Pridnjestrovljem (odmetnuta moldavska pokrajina op.a.). Ruske snage su poprilično iscrpljene, moguće da će se obje strane ukopati i da će početi diplomatski pregovori.
Bjelorusija se još nije uključila u sukob, a hoće li se, još se ne zna.
– To bi dodatno zakompliciralo cijelu situaciju na prostoru Ukrajine. To ne bi niti u kojem slučaju bila dobra stvar.
Za kraj je Ogorec rekao da se geopolitička karta svijeta mijenja, tu je potpuno nova arhitektura međunarodnih odnosa.
Foto: Hina