Ugledni crnogorski pisac tvrdi da na pad Crnogorske vlade nije utjecao Đukanović. Evo tko je natjerao Dritana Abazovića da otkaže poslušnost Beogradu

Ugledni crnogorski pisac tvrdi da na pad Crnogorske vlade nije utjecao Đukanović. Evo tko je natjerao Dritana Abazovića da otkaže poslušnost Beogradu

Kao što se i najavljivalo ali, znatno ranije „pala je” kontroverznog prosrpskog premijera Zdravka Krivokapića koja je osnovana u manastiru Ostrog pod izravnim političkim sponzorstvom Srpske pravoslavne Crkve. Mnogi tvrde kako je padu Crnogorske Vlade kumovao bivši premijer Milo Đukanović. S piscem Miloradom Popovićem u Studiju 4 o tome je razgovarao Petar Vlahov.

Uzroci nestabilnosti Krivokapićeve vlade više su vanjskopolitičke prirode 

– Padu vlade presudile su mnoge stvari. U Crnoj Gori vjekovima se vlade formiraju u manastirima i samostanima, tako da je to bio jedan proces koji je posljedica, možemo reći hibridnog rata, koji je vođen iz Beograda. Cilj cijele infrastrukture bio je, ne samo promjena vlasti, nego i promjena karaktera crnogorskog društva i države i stvaranje od prozapadne sekularne zemlje, u jedno srpsko-rusku koloniju, rekao je javljajući se iz Cetinja putem Skypea Milorad Popović

U tom je kontekstu, rekao je, vlada Zdravka Krivokapića u mnogo čemu bila sporna i nestabilna.

– Od samog njenog sastava – to je bila grupa fanatika i šarlatana. Možete misliti, kad mitropoliti biraju ministre. Da je to moguće Švedska i Amerika, Njemačka ili Rusija bile bi klerikalne zemlje. To je jedna anomalija, rekao je Popović o Krivokapićevoj vladi kojoj je i sam predviđao brzi pad.

Smatra da se uloga Mile Đukanovića, kad je riječ o padu Krivokapićeve vlade, precjenjuje. 

– U pitanju je više drugih faktora, mislim više vanjskopolitičkih nego unutarpolitičkih, rekao je. Dodao je da je Crna Gora članica NATO-a.  Mi smo stjecajem okolnosti, što može biti i sreća i nesreća, na liniji jednog geopolitičkog sukoba izmneđu Zapada i NATO-a i Rusije, rekao je.

– S obzirom da se već pokazalo u zadnjih godinu dana da su, ne samo političke, nego i kulturne i sigurnosne strukture usko se vezale za Moskvu i Beograd, po onome što se špekulira, a manje-više postoji za to puno indicija, zapadne zemlje, prije svega Amerika, uključile su se i mislim da su presudno utjecale na to da Dritan Abazović koji je bio dio projekta preuzimanja Crne Gore od strane Beograda i Moskve, otkaže poslušnost Krivokapiću, objasnio je Milorad Popović. 

Na pitanje kakve su sada opcije u igri i je li moguće formiranje manjinske vlade Dritana Abazovića ili slijede novi izbori, Popović je kazao da su sve opcije na stolu i da bi davanje neke čvrste prognoze bilo gatanje.  

– Mislim da je moguća prva opcija tzv. manjinska vlada koja bi možda bila “oročena” na 15 mjeseci, do svibnja 2023. godine kada će biti i predsjednički izbori, pa bi se mogli održati i parlamentarni izbori. Ta opcija prvo odgovara Abazoviću, rekao je. 

Problem etnički podijeljene nacije 

Što se tiče problema Crne gore, u pitanju je, kaže, svjetonazorski sukob između Crne Gore kao dijela prozapadnog ili istočnog bloka. 

– Sve drugo, što se tiče ekonomskog sistema, klijentelizma, korupcije i ostalih patologija – to je uglavnom opće mjesto istočnoeuropskih društava, smatra Popović.  Da je Crna Gora bila baš tako kriminalna ne bi bila u vrijeme bivše vlasti prva u redu za ulazak u EU. Međitim, ključni problem koji su u Crnoj Gori uzrok stalne napetosti i nesigurnosti je podijeljenost unutar većinskog pravoslavnog stanovništva. Dakle, sindrom podijeljene nacije između Srba i Crnogoraca koji su iz istog etničkog stabla i koji potpuno suprotno vide i tradiciju Crne Gore i planove za budućnost – to je nešto što determinira stalne probleme Crne Gore. Oni su naravno, u širem regionalnom kontekstu dio šire slike koja se tiče međurnarodnog poretka, prije svega odnosa Rusije, EU-a i NATO-a, istaknuo je Milorad Popović.

Krivokapićev zakon o državljanstvu – etnički inženjering

O kontroverznom zakonu o državljanstvu kojeg je Krivokapić forsirao i kojim dobar dio dijaspoer dobiva pravo glasa,  Popović kaže da nije u pitanju samo dijaspora. 

– U pitanju je velik broj rezidenata koji žive u Crnoj Gori. Crna Gora ima restriktivni zakon o državljanstvu s obzirom na njezinu veličinu. Krivokapić je između svih zadataka koje je dobio, posljednji dan svoje vlasti proglasio zakon o državljanstvu kojim bi trebalo 10-15 posto novog biračkog tijela ući u Crnu Goru. Riječ je o srpskim državljanima, ljudima srpske nacionalnosti koji žive u Crnoj Gori ili u Srbiji ili na Zapadu i na taj način bi se napravio etnički inženjering, koji bi s obzirom na malu veličinu Crne Gore, trajno narušio unutrašnji balans i mogućnost Crne Gore da bude suverena i nezavisna država. Sama ta činjenica možda više od svega govori o karakteru te vlade, zaključio je Milorad Popović.

Foto: Hina