Čak 50 nagrađenih u sedam kategorija, a najbolji od najboljih u ruralnom turizmu Hrvatske, su Sinjska alka i iločki hotel Dunav, koji su dobitnici Velikog zlata na osmom izdanju Suncokreta ruralnog turizma, čija je manifestacija ove godine, u nešto manjem obliku, održana u Zaprešiću.
Predsjednica Hrvatske udruge Klub članova Selo Dijana Katica, kazala je da su u godini pandemije, razornih potresa, nezavidne gospodarske situacije bili u dvojbi treba li organizirati manifestaciju, no shvatili smo da krasne i vrijedne ljude u ruralnom prostoru ne smijemo zaboraviti kad im je najteže. Da nismo pogriješili dokazuje 125 prijava iz svih dijelova Hrvatske, sve redom sjajnih i radišnih ljudi i ovog puta se uistinu bilo teško odlučiti kome dodijeliti nagrade, kako bismo ih potakli da i dalje nastave u istom smjeru, komisija je odlučila ove godine dodijeliti čak pedeset nagrada.
Kako se čulo, Sinjska alka je između ostalog svjetski priznata pokretna baština od strane UN-a, a hotel Dunav uspješno posluje u Iloku 15 godina, te svoja vrata nije zatvorio ni u koronakrizi.
Uz šampionsku titulu dodijeljene su Zlatne, Srebrne i Brončane povelje te Posebna priznanja u sedam kategorija: Turistička seljačka gospodarstva, Tradicijska (ruralna) domaćinstva, Tradicijska (ruralna) gastronomija, Vinski turizam, Aktivni turistički sadržaji u ruralnom prostoru, Ruralno turistički projekti, Projekti/nositelji zaštićenih i marketinških oznaka.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak poručila je kako ruralni prostor Hrvatske čuva autentičnosti i autohtonost, a njegova ljepota i bogatstvo ne odražavaju se samo u eno-gastronomiji, nego i u tradiciji, glazbi, bogatim narodnim nošnjama…
Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnica Marijana Petir kazala je kako trebamo podupirati razvoj ekološke poljoprivrede koja pridonosi očuvanju ruralnog prostora i daje mu dodanu vrijednost. Istina, kažem nije lako živjeti na selu, kao što nije lako baviti se poljoprivredom, za to je potrebna ljubav, a jedino se računa ono što se radi iz ljubavi, zaključila je Petir.
Nagrađeni u kategorji najboljeg turističkog seoskog gospodarstva sa srebrenom medaljom je bio OPG Tončija Kuzmičića iz Zastražišća na Hvaru, a njegova kćerka Meri Lugarić nam je kazala da na gospodarstvu imaju 15 koza od kojih dnevno dobiju dvije i po do tri kilograma sira, a tu je i 400 maslina i manji vinograd. Na farmi, koju su osnovali prije 13 godina, žive četiri generacije, od najstarijeg none koji ima 94 godine do najmlađeg, koji ima samo sedam mjeseci.
Lugarić ponosno izdvaja da se njezina obitelj prije svega poljoprivredom bavi već više od 100 godina, a nedavno su se okrenuli i razvijanju seoskog turizma, ali zasnovanog na autohtonim proizvodima, kao što je primjerice, bikla, domaćem afrodizijaku, koji je mješavina crnog vina i kozijeg mlijeka, u autentičnom ambijentu kamenih kućera, kamenih suhozida, koji su domaćem stanovništvu u polju služila da se sklone kako od kiše tako i od sunca, a koja se danas rijetko mogu vidjeti u turističkoj ponudi na samoj obali. No, unutrašnjost našeg najpoznatijeg turističkog otoka je posve druga priča, jer turisti nisu samo puki promtrači već se aktivno uključuju u život lokalne zajednice, što potvrđuje i ova nagrada.
Suncokret je dobila i Ruralna kuća za odmor iz Požege, iza koje stoje voditeljica iste Kristina Vaniš i njezin vlasnik Ivan Majetić, mladi i uspješni par, koji su iskoristi činjenicu da u Požegi, ali i u cijeloj Požeško-slavonskoj županiji, kronično nedostaje smještajnih turističkih kapaciteta, jer nema niti jedan hotel. No, oni su se odlučili da spoje tradiciju svoga kraja, što se tiče autohtonog ugođaja i dostupnosti ponude, u prvom redu preko društvenih mreža, kako bi prevladali i ovu krizu, koja zahtjeva novi pristup turističkom tržištu.
Zlatnu povelju u kategoriji turistička seljačka gospodarstva je dobila i Vinogradarska kuća Braje sa Plešivice, a Sandra i Robert Braje stoje iza domaćih proizvoda u drvenoj vinskoj kleti, koja može primiti do 50 gostiju. Dakle, u ponudi imaju nagrađivana autohtona vina i pjenušce, koji su sve bolji u vinogorju Bregovita Hrvatska do domaće kuhinje, kao što je domaća patka iz vlastitog uzgoja.
Milan Franjić je voditelj projekta Zelene staze Dunava i Drave, koji je općina Erdut pokrenula još 2017. godine, a cilj je, kaže, privuću u veću turističku destinaciju Baranje, domaće turiste dok se oni strani ne vrate, a koji su spasili lanjsku turistički sezonu, te koji je žele upoznati na aktivan način. U ponudi su, kaže, lokalna vina iz erdutskog vinogorja, kao i domaće rakije i likeri. Osim toga, nedaleko je i nagrađeni restoran Citadela u općini Bilje, koji je dobio nagradu u kategoriji tradicijska ruralna gastronomija, koju temeljenu na slatkovodnoj ribi razvijaju od 1978. godine.
Iz Gorskog Kotara dolazi nagrađeni robinzonski smještaj Roswell u Fužinama, a Valentina Šipuš nam je otkrila da osim pravih kulisa kaubojskog grada, koja su ostala iza snimanja filma, imaju pet pravih konja na ranču Čargonja, te imaju turista, najviše iz Njemačke, i u ovoj pandemiji, koja se još uvijek osjeća što se tiče dolazaka stranih gostiju. No, domaćih gostiju u Fužinama, koje imaju i tri velika jezera, više nego prije jer se radi o boravku na otvorenom.
Pršutana i stancija Buršić iz Istre je dobila nagradu u kategoriji ruralna gastronomija za Vodnjansku špaletu, što je prednja svinjska noga, a koja se može kuhati samo tri zimska mjeseca u godini.
Najbolji u kategoriji vinski turizam je OPG Vlado Perišin iz Kaštel Kambelovca, iz čije se vinarije vidi more. Ivan Perišin kaže da su se prvi put prijavili za nagradu Suncokret ruralanog turizma, koja im puno znači za daljnji rad jer su morali naći nove kanale prodaje u pandemiji Covida-19. Riječ je obiteljskoj vinariji koja u ponudi između ostalih sorata ima autohtoni crljenak kaštelanski, predak slavnog američkog zinfandela, a koji je nedavno dobio i oznaku kvalitete pravi crljenak, iza koje stoji 12 vinara. Piše Marinko Petković
Foto: Marinko Petković