Hrvatska je u prvom višegodišnjem financijskom razdoblju od ulaska u EU isplatila ukupno 33 milijarde kuna potpora, a unatoč vrlo visokim subvencijama, RH, od ulaska u EU do danas, nije uspjela dostići vrijednost poljoprivredne proizvodnje koju je imala prije pristupanja. Naime, vrijednost domaće poljoprivredne proizvodnje je u 2012. godini iznosila 20,9 milijardi kuna, dok je u prošloj godini dosegnula 19,24 milijarde kuna i još je uvijek niža nego 2013. godine, odnosno dugo čekanog ulaska RH u EU, zaključak je to stručnjaka SMARTER-a, analitičke kuće za poljoprivredu i prehrambenu industriju, koja je izradila analizu utjecaja koji je ulazak u EU imao na hrvatsku poljoprivredu.

”Poljoprivreda je ulaskom u EU doživjela kumulativni šok snažne konkurencije otvorenog EU tržišta, novih pravila EU poljoprivredne politike, te gubitka tradicionalnog CEFTA tržišta. Godinama nerješavana strukturna pitanja poljoprivrede dovela su do toga da je u prve tri godine izgubljeno preko 5 milijardi kuna vrijednosti poljoprivredne proizvodnje”, istaknula je Zvjezdana Blažić, konzultantica SMARTER-a.

Ratari izvoze soju, a uvozimo onu GMO

Objasnila je kako je tek u 2015. godini zaustavljen pad i vrijednost polagano raste, odnosno stagnira, a od 2018. godine rast je značajniji, ali još nismo dosegnuli vrijednost proizvodnje koju smo imali u godini prije ulaska u EU. Prošle godine, u godini pandemije COVID-19, ostvarena je vrijednost proizvodnje u iznosu 19,2 milijarde kuna.

Prema njezinim riječima, količina plasiranog novca za poljoprivredu nije pratila značajnije promjene strukture proizvodnje niti je bilo većeg utjecaja na rast i razvoj sektora. Vrijednost potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju rasla je s početnih 2,3 milijardi kuna, odnosno oko 304 milijuna eura, u 2013. godini, na gotovo 6,8 milijardi kuna ili oko 909 milijuna eura, isplaćenih u 2020. godini.

Kako se čulo, za izravna plaćanja se ukupno do sada u programskom razdoblju isplatilo 2,2 milijarde eura. Za ruralni razvoj isplaćeno je 1,77 milijardi eura, a očekuje se još dodatna isplata od 2,3 milijarde eura. Tu su i posebni nacionalni programi za vino, pčela i dr., za koje je isplaćeno gotovo 40 milijuna eura. Sveukupna vrijednost isplaćenih potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iznosi 4,46 milijardi eura ili 33 milijardi kuna od 2013. do 2020. godine.

”Struktura poljoprivredne proizvodnje se mijenja malo i sporo. Veći iskorak u rezultatima postignut je jedino u ratarskoj proizvodnji, koja ni u jednom strateškom dokumentu o kojem se danas raspravlja, nije predmet interesa – kako je osnažiti i povezati vertikalno i horizontalno, kako bi se rast ratarske proizvodnje nastavio i povezao sa stočarskom proizvodnjom i preradom (izmjena kultura, proteinski usjevi, Non-GMO, infrastruktura, skladišta, silosi, financiranje…). Moramo rezultate ratarstva adekvatno vrednovati jer će ih biti teško zadržati uzimajući u obzir rastuće ‘zelene’ zahtjeve, ali je isto tako nužno njihovo povezivanje sa hrvatskim prerađevačima i stočarima, koji stoku hrane sa uvoznom GMO sojom, upozorava Blažić.

Sivo tržište hrane i dalje cvjeta

U brojkama, vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda u 2020. godini ostvarena je u iznosu 7,87 milijardi kuna, gotovo na istoj razini kao i 2019. godine, a usporedno s 2013. godinom, vrijednost otkupa svih poljoprivrednih proizvoda manja je za 17 posto.

U ukupnoj vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda OPG-ovi sudjeluju sa 3,19 milijardi ili 40 posto, a 4,68 milijardi kuna ostvaruju pravne osobe i obrtnici, odnosno 60 posto. Ipak, kod navedenih treba uzeti u obzir da se veliki dio prodaje proizvoda OPG-a odvija izvan službenih kanala prodaje.

U SMARTER-u ističu kako u strukturi poljoprivredne proizvodnje nije došlo do većih promjena. Udio proizvodnje žitarice je pao, ali snažno raste udio proizvodnje industrijskog bilja, osobito uljarica i soje, te krmnog bilja. Udio proizvodnje mlijeka je značajno pao, ali je narastao kod proizvodnje svinja, goveda i peradi. Raste udio proizvodnje povrća i maslinovog ulja, a značajno pada kod proizvodnje voća i vina.

Ipak, izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2020. godini rastao je za 8 posto, dok je uvoz bio manji za 6 posto u odnosu na 2019. godinu.  ”Struktura vanjskotrgovinske razmjene RH pokazuje da imamo suficit u razmjeni žitarica, uljarica, riba, te mesnih i ribljih prerađevina. Žitarice i uljarice generiraju 77 posto suficita. U svim ostalim kategorijama ostvaruje se deficit, a najveći je u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića. Tako meso, mlijeko i jaja, te hrana za životinje generiraju čak 46 posto deficita”, objasnila je Blažić.

Zeleni plan EU-a koči investicije zbog zaštite okoliša

U novom programskom razdoblju Hrvatskoj će biti dostupno ukupno 3,42 milijarde eura. Prvi draft Ministarstva poljoprivrede pokazuju da će se kroz mjere poljoprivredne politike, koje se financiraju iz proračuna EU-a, za izravna plaćanja usmjeriti okvirni iznos 1,87 milijardi eura, od čega 25 posto za klimu i okoliš. Za mjere ruralnog razvoja okvirni iznos je 1,49 milijardi kuna, od toga se na ulaganja planira izdvojiti manje od 20 posto sredstava, a čak 35 posto za klimu i okoliš.

”Sve naše analize stanja u poljoprivredi, kroz ovih 8 godina pokazuju da bi hrvatska poljoprivreda mogla imati daljnju stagnaciju, posebice u sektoru ratarstva koji će biti na udaru zbog manjeg korištenja pesticida, odnosno brojnih eko sheme, koje će zamjeniti Zelena plaćanja, kao i stočarstva, koje je detektirano kao ključno u prevelikoj emisiji staklenički plinova”, istaknula je Blažić.

Kazala je da prvi draft prijedloga strateškog plana RH, teško će moći doprinijeti ciljevima iz Strategijom poljoprivrede i povećanju vrijednosti poljoprivredne proizvodnje do 2030. godine na 30 milijardi kuna ili za 50 posto. Dakle, bez veće proizvodnje hrane, novih radnih mjesta i modernizacije, kao i podizanja nezavidne razine produktinosti hrvatske poljoprivrede, koja je na 39 posto prosječne produktivnosti u EU, neće biti niti razvoja ruralnih krajeva, odnosno ostanka stanovništva na selu, zaključuje Blažić.