Ako se ne dogodi nešto nepredviđeno Boris Vujčić bi na čelu Hrvatske narodne banke trebao biti do 2024. U srpnju ove godine Sabor mu je uz protivljenje samo zastupnika Mosta i Živog zida te nekolicinu suzdržanih potvrdio novi šestogodišnji mandat. U HNB je Vujčić došao s Željkom Rohatinskim kojemu je postao zamjenik, viceguverner. Nakon odlaska Rohatinskog, 2012. postaje guverner. To je, inače, najplaćenija funkcija u državi. Vujčić mjesečno prima 68.500 kuna bruto plaće (neto iznad 35 tisuća).
Tu unosnu poziciju moglo bi mu ugroziti Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa koje je prije desetak dana protiv njega otvorilo jedan predmet . Radi se o njegovim tajnim sastancima s predstavnicima lešinarskog Knighthead fonda koje je krio od javnosti. Za njih se doznalo kada je Martina Dalić u svojoj knjizi „Slom ortačkog kapitalizma“, koju je i on predstavljao, objavila da je Vladine dužnosnike s tim fondom, koji će odigrati glavnu rolu u kasnijem roll up aranžmanu u vezi s Agrokorom, spojio upravo Vujčić.
Temeljem tog priznanja, neke nevladine udruge koje su ga vjerojatno i prijavile (među njima je najglasniji bio GONG) postavile su pitanje je li guverner „u najmanju ruku prekršio zakonska načela djelovanja“. Sastajao se, naime, s mlađim analitičarem tog fonda koji je na kraju najviše profitirao iz slučaja Agrokor. Knighthead je, naime, kupovao Agrokorove obezvrijeđene obveznice u bescjenje da bi ih kasnije kroz roll up kredit naplatio u punoj cijeni.
Vujčić je, o čemu je Teleskop već pisao, pritisnut upitima televizije N1 najprije priznao jedan sastanak, potom se sjetio i drugog, a nakon upornog inzistiranja novinara naknadno se prisjetio i trećeg. Pravdao se da je od njega htio doznati nešto o roll up kreditiranju „ o čemu nije puno znao“, ističući da su se ti sastanci dogodili „izvan HNB-a“. Otkrio je i kako mu je tog analitičara, kojeg je Martina Dalić odbila primiti jer nije bio „na njenoj razini“ pa ga je uputila Anti Ramljaku, preporučio „jedan kontakt iz Londona“.
Povjerenstvo koje vodi Nataša Novaković za sada je protiv Vujčića samo zaprimilo predmet. Iza Nove godine će, nakon što prouče zaprimljeni materijal, odlučiti hoće li ga i otvoriti. Ako se na to odluče, a to je izgledno, jer nije uobičajeno da guverner središnje banke jedne države sastanči s nižerangiranim analitičarima lešinarskih fondova, Vujčić će se trebati očitovati o cijelom slučaju. Morat će doći pred Povjerenstvo i odgovarati na njihova pitanja kao što su to činili u nekim ranijim predmetima i ministar financija Zdravko Marić pa i bivša potpredsjednica Martina Dalić.
Tada ćemo vjerojatno saznati i neke nove detalje oko tih Vujčićevih sastanaka s „trećim ešalonom“ Knighthead fonda. Vujčić je jedan sastanak imao u vrijeme pisanja lex Agrokora, a druga dva poslije. „Je li u skladu sa zakonom da guverner intervenira spajajući američki lešinarski fond s državnim vrhom, pa tako i piscima Lex Agrokora, zakona koji je omogućio tom istom fondu Knighthead veliku zaradu“, vjerojatno će biti jedno od pitanja na koja će morati odgovoriti članovima Povjerenstva.
Vujčiću, inače, nije prvi put da je pred tim tijelom. Prošle godine Povjerenstvo ga je kaznilo s pet tisuća kuna jer je utvrđeno da je primio nedozvoljeni dar time što mu je privatna banka plaćala troškove smještaja i puta na privatnoj konferenciji u austrijskom gradu Kitzbuehelu. Radi se o Unicredit banci koja posluje i u Hrvatskoj i guverner HNB-a bi je trebao nadzirati. Unicredit je Vujčiću 2013. i 2014. platio i put i smještaj, 2015. samo put, dok je 2016. HNB platio te troškove, ali tek naknadno.
Vujčiću ekonomski analitičari poput Velimira Šonje ubrajaju u zasluge što je HNB limitirao izlaganje banaka prema Agrokoru, “postavši tako jedina državna institucija koja je ublažila učinke krize koncerna”. Publikacija GlobalMarkets, koja prati rad godišnjih skupština MMF-a i Svjetske banke, proglasila ga je u listopadu ove godine najboljim guvernerom srednje i istočne Europe.
No, neki drugi, poput ekonomista Ivana Lovrinovića, ističu podatak da je HNB prošle godine ostvario gubitak od 2,5 milijardi kuna. Čelnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić drži da su guverneri Rohatinski i Vujčić izabrani iz istog špila karata te da je HNB odgovoran za sve malverzacije koje su radile banke, poput slučaja sa ‘švicarcima’. „Guverneri su gledali sve što se događalo, držali su ljestve bankama“, izjavio je Sinčić tijekom rasprave u Saboru o Vujčićevom imenovanju poručivši tada kako sve to upućuje da treba “rastjerati ekipu iz Savjeta HNB-a”.