Drugi vikend zaredom u Francuskoj traju prosvjedi zbog povećanja cijena goriva. Policija je u subotu u središtu Pariza na Champs-Elyseeu suzavcem i vodenim topovima rastjerala oko pet tisuća prosvjednika koji su se nastojali probiti kroz njihov sigurnosni kordon.
Došlo je do sukoba, prosvjednici su razbijali postavljene metalne zapreke, bacali kamenje na policiju, pravili barikade i palili gume te uzvikivali slogane kojima su pozivali predsjednika Emmanuela Macrona na ostavku. Nakon tog sukoba uhićeno je dvadesetak prosvjednika kojima je cilj bio probiti se do vladinih zgrada i rezidencija.
Prosvjedovalo se, osim u Parizu gdje je u jednom trenutku vladao pravi kaos, i u drugim francuskim gradovima, Lyonu, Bordeauxu, Lilleu … I tamo je bilo sukoba s policijom i uhićenja. Prema policijskim procjenama, ove subote je na ulice francuskih gradova izišlo oko 80 tisuća ljudi.
To je prilično velik broj, ali bitno manje nego prošlog vikenda kada ih je protiv povećanja cijena goriva na ukupno više od dvije tisuće mjesta prosvjedovalo oko 280 tisuća. Tada je i dvoje ljudi poginulo zbog nesreća na mjestima gdje su bile postavljene zapreke, oko 600 je ranjeno, a više desetaka je uhićeno.
Prosvjednici okupljeni u pokret tzv. žuti prsluci, nazvan po obveznom komadu odjeće koje svaki francuski vozač, kao i hrvatski, mora imati u svom automobilu, bune se protiv povećanja cijena ponajprije dizelskog goriva koje je u posljednjih godinu dana poskupjelo 23 posto.
Sada mu je cijena 1,51 euro (nešto iznad 11 kuna), ali bi od 1. siječnja 2019. trebao opet poskupjeti . Macronova se vlada na to odlučila kako bi potaknula vozače da kupuju automobile koji manje onečišćuju okoliš. Ranije se pravdala kako je do povećanja cijena tijekom ove godine došlo uglavnom zbog poskupljenju nafte na svjetskom tržištu. Inače, strategija je francuskog predsjednika kako su potrebni veći porezi na fosilna goriva da bi se time financirala ulaganja u obnovljive izvore energije.
Posebnost ovih prosvjeda je i u tome što nemaju vođa te iza njih ne stoje ni sindikati, niti ijedna politička stranka. Iako je ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner optužio Marine Le Pen, čelnicu stranke koja se ranije zvala Nacionalna fronta, da je prosvjednike pozvala na okupljanje u središtu Pariza, ona ga je optužila za nepoštenje. Prosvjednici nemaju nikakvih drugih zahtjeva osim smanjenja ili barem zaustavljanja rasta cijena dizelskog goriva.
To gorivo se najviše koristi u gospodarstvu, ali i većina francuskih kućanstava ima automobile na dizel. Njima idu na posao, u kupovinu, i sada im je taj dodatni izdatak postao kap koja je prelila čašu. Ovo je pobuna, govore analitičari, francuske periferije, onih iz stotina malih gradova koji od svoje mjesečne plaće jedva podmire sve svoje troškove bez novog zaduživanja.
Zato su se prosvjedi dogodili u svim regijama i brojnim gradovima, u njima se sudjeluje neovisno od političkog opredjeljenja. Prosvjed postaje neka vrsta pokreta protiv ukupne Macronove gospodarske politike. Organizira se preko društvenih mreža i nikada se ne zna gdje se nekoliko tisuća gnjevnih ljudi može pojaviti.
Vlada je poručila kako ne namjerava popustiti, a i prosvjednici su najavili kako će ustrajati u svojim zahtjevima. Ankete govore kako za to imaju dvotrećinsku potporu javnosti, a čak i polovica onih koji su glasovali za Macrona podržava prosvjede.
Kakvo je raspoloženje među prosvjednicima zorno oslikava izjava istaknutog člana „žutih prsluka“ Franka Buhlera koju je prenio BBC: “Svi pjevamo Marseljezu i zazivamo Macronovu ostavku – to su dva slogana pokreta: kad Macron odstupi, nećemo se više slagati, ali trenutačno hodamo ruku pod ruku.”
Francuski predsjednik koji je prije godinu i pol došao na vlast, prema zadnjim anketama, ima najnižu potporu od ulaska u Elizejsku palaču. Podržava ga svega 25 posto Francuza, ali on se puno na to ne obazire.
Inzistira na provedbi brojnih reformi, posebice želi uvesti fleksibilnije propise o zapošljavanju i otpuštanju radnika, a ne odustaje ni od svoje ekološke agende dio koje su i veći porezi na gorivo.