CROBAROMETAR: Škoro nije ni osnovao stranku, a već ima više od 10 posto. Bernardić jači od Plenkovića

SDP i dalje ”pliva” na valu Milanovićeve pobjede jer ta je stranka prvi izbor birača. Istina, razlika je unutar statističke pogreške. SDP bi biralo 25,2 posto birača, a HDZ njih 24,8. Vladajuća stranka mjesecima je u ”slobodnom padu” i pred unutarstranačkim izborima. Miroslav Škoro još nije formirao stranku, ali uz SDP i HDZ treća je opcija koja prelazi izborni prag. Trenutno bi osvojio 10,1 posto glasova.

SDP može računati na malo više žena među svojim biračima (žene 30 posto), kao i među starijim biračima iznad 65 godina (34 posto). HDZ među svojim redovima ima malo više muških birača (27 posto), ali i onih koji spadaju u dobnu skupinu od 45 do 60 godina (30 posto). SDP veliku prednost ima u Zagrebu i okolici (39 posto). HDZ ima svoje baze kao što su Lika i Banovina (47 posto), Dalmacija (33 posto) i Slavonija (28 posto), a na kraju Škorina lista više glasova može dobiti u Slavoniji (22 posto) i te Lici i Banovini (20 posto).

CROBAROMETAR: Škoro nije ni osnovao stranku, a već ima više od 10 posto. Bernardić jači od Plenkovića, fotografija

Najbliže izbornom pragu je MOST s potporom od 4,4 posto. Slijedi regionalni IDS s potporom od 2,9 posto. Slijedi HSS s 2,5 posto. Tu je i Zelena lista na 2,2 posto, a Stranka Ivana Pernara dobiva potporu od 2,2 posto. PAMETNO je na 2,1 posto. Milan Bandić sa svojom strankom ima jedan od lošijih rezultata i trenutno mu stranka dobiva 2 posto.

Živi Zid je na 1,7 posto, HSU na 1,5 posto. Hrvatski suverenisti su na 1,4 posto. START je na 1,3 posto, a Hrvatska demokršćanska stranka na 1,1 posto i na kraju preko 1 posto još dobiva stranka Promijenimo Hrvatsku s 1,1 posto.

Ostale stranke od lijeva do desna dobivaju manje od 1 posto ili ukupno 8 posto. Tu su tako HDSSB na 0,9 posto, Reformisti su na 0,8 posto, a HNS je na 0,7 posto i Neovisni na Hrvatsku su na 0,1 posto. Neodlučnih je 5,3 posto birača.

Prvi puta od kada se provodi ovo istraživanje korupcija je označena kao najvažniji problem protiv kojega se zemlja mora boriti i to misli 56 posto građana. Desetljećima je prvi problem građanima bila nezaposlenost koja sada pada na drugo mjesto, a to kao problem vidi 50 posto građana, dok je na trećem mjestu gospodarstvo što problemom vidi 49 posto građana.