U intervjuu za Dnevnik Nove TV ministar je rekao kako Mađarsku i Hrvatsku puno više veže nego razdvaja. Namjeru hrvatske Vlade da otkupi MOL-ove udjele u Ini ne smatra problemom svoje vlade, već hrvatske Vlade i MOL-a, kao i arbitražu oko plinskog biznisa. Najavio je spremnost mađarske države za otkupom 25 posto udjela u LNG-u Hrvatska, a Vladi predlaže stvaranje jedinstvenog hrvatsko-mađarskog plinskog tržišta.
Želim Vas pitati o migrantskoj krizi. Vaša državna granica je i dalje ograđena žicom. Zašto?
Naša zelena granica je zatvorena. Bili smo vrlo jasni od samog početka. Jedini način da se uđe u Mađarsku je legalan način. Nećemo dopustiti nikakve ilegalne migrante na mađarskom teritoriju. Smatramo da je migracijska politika Bruxellesa vrlo opasna.
Zašto?
Zato što je riječ o otvorenom pozivu ljudima da dođu u Europu i to nosi nove sigurnosne rizike. Pogledajte samo protagoniste terorističkih napada u posljednjih 5 godina u Europi. 33 teroristička napada su počinjena od osoba s migracijskim podrijetlom. Ubili su 330 ljudi, a paralelna društva se kreiraju u dijelovima zapadne Europe.
Koja paralelna društva?
Znate, stvorena je dogma da je integracija migranata uspješna. A očito je da nije. Pogledajte kako se donose državne odluke u zapadnoj Europi, skidaju se simboli kršćanske vjere iz javnih prostora i ustanova. Pogledajte način na koji ta mala manjina utječe na živote šuteće većine u mnogim slučajevima. Dakle, to je očiti rizik, a mi smo država koja to smatra pitanjem vlastitog suvereniteta.
Nedavno smo vidjeli kartu Mađarske na web stranici ‘About Hungary’. Karta pokazuje dijelove Hrvatske kao dijelove Mađarske. Što to znači?
To je povijesna činjenica da je Mađarska bila veća nego što je sad. I povijesna je činjenica da su se međunarodnim odlukama mijenjale granice ne samo u ovoj regiji, već i u cijeloj Europi nakon Prvog i Drugog svjetskog rata. Ali to što smo svjesni povijesnih činjenica ne znači da smo revizionisti.
Dakle, to nije smjernica mađarske vanjske politike? Ta karta?
Naravno, mi Mađari svi od reda poštujemo svoju povijest, ali nismo revizionisti. U to možete biti sigurni.
Foto: Lana Slivar Dominić/Hina