U Zagrebu je organizirana glumačka proba turističko-dramskog obilaska grada ‘Ilegala u Zagrebu’, temeljena na tekstovima iz ‘Zbornika sjećanja – Zagreb 1941-1945’ i ‘Dnevnika Diane Budisavljević’. Radi se o projektu Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba, s ciljem odavanja počasti “mladim borcima protiv fašizma”, prenose Novosti.
Tim turističko-dramskim obilaskom nekoliko lokacija u širem centru Zagreba publiku je provela skojevka Vera, odnosno Vanja Budimir. Jedna od prikazanih scena bila je ona gdje Diana Budisavljević moli kardinala Alojzija Stepinca za pomoć u spašavanju srpske djece zatvorene po ustaškim logorima. Kardinala Alojzija Stepinca glumio je Vilim Matula, dok Dianu Budisavljević glumi Dubravka Crnojević Carić.
Publika, pišu Novosti, treba vlastitom imaginacijom zagrebačke ulice smjestiti u ratno i fašističko okruženje kakvo je vladalo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Prateći ilegalku Veru kroz Zagreb publika prolazi neke od ključnih lokacija vezanih uz pokret otpora. Veliko finale odigrava se u zagradi u kojoj se danas nalazi Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske.
Kako nam je javila organizatorica, dvije izvedbe “Ilegale u Zagrebu” održane su 26. i 27.10.2019. a naredne se planiraju za proljeće iduće godine.
Zašto je projekt za njega važan, objasnio je i glumac Vilim Matula.
“Prije svega mislim na relativizaciju ustaštva i na odnos prema pobjedničkom partizanskom pokretu, odnosno sve više smo svjedoci otvorenog favoriziranja NDH” kaže Vilim Matula.
“Zagreb je jedan od rijetkih gradova koji ne slavi oslobođenje od fašizma i mislim da naš projekt potiče svijest da je fašizam bio nešto što se svima događalo. Mlađe generacije, koje nisu odrastale u Jugoslaviji i koje danas u školama ne mogu čuti o tome tko su bili ilegalci, imaju priliku to naučiti kroz šetnju gradom. U našem performansu nikoga ne prozivamo, a činjenice prema kojima smo sve napravili prepuštamo na prosudbu publici” objašnjava Nataša Puškar, autorica projekta i izvršna tajnica zagrebačkog VSNM-a.
“Ne smijemo zaboraviti ni to da su se žene na ovim prostorima upravo uključivanjem u NOB izborile za zakonsku jednakost s muškarcima. Prvi dokument kojim je u poslijeratnom periodu bila garantirana pravna ravnopravnost žena je Ustav FNRJ iz 1946. godine, dakle moja generacija pripada tek trećoj generaciji žena koje mogu izaći na izbore, a danas smo u situaciji da se ponovno bavimo borbom za reproduktivna prava. Pod razne oblike fašizma mislim na odnos društva prema svim manjinama, prema drugima i drugačijima” dodaje Nataša Puškar, koja najavljuje razvoj projekta i nove izvedbe u skoroj budućnosti.
Foto: Bojan Mrđenović