Skandal: Hoće li zbog sramotnog oglasa otići šef Raiffeisen banke Michael Georg Müller

Skandal: Hoće li  zbog sramotnog oglasa otići šef Raiffeisen banke Michael Georg Müller

Kako će završiti slučaj Raiffeisen banke koja je od PR agencija zatražila nedopuštenu uslugu pritiska na Ustavni sud u slučaju švicarskog franka, nitko sa sigurnošću ne zna, ali postoje indicije da bi to mogao biti odlazak predsjednika Uprave Michaela Georga Müllera.

Potezom banke, čini se, nije zatečena samo hrvatska javnost nego je njome razočaran i austrijski vlasnik, a prilično veliku začuđenost pokazao je i regulator, Hrvatska narodna banka. Problem za predsjednika Uprave Müllera to je teži što je, među ostalim, područje marketinga i odnosa s javnošću upravo u njegovoj nadležnosti.

– Za ostavkom ili smjenom predsjednika Uprave nema potrebe jer nije bilo nikakvih kaznenih ni kriminalnih radnji – kaže Ozren Tabaković, glasnogovornik RBA. Pritom ističe da je banka predala svu dokumentaciju koju je HNB zatražio i čeka nalaz regulatora, piše Jutrnji list.

Iznenađenje

– U potpunosti smo sigurni da HNB kod nas ne može pronaći ništa jer ničega spornog nema. Transparentno smo predali sav materijal, a on ne implicira nikakvu kaznenu radnju – kaže Tabaković te ističe da bi smjena predsjednika Uprave, ako do nje dođe, njima u banci predstavljala veliko iznenađenje. Neugodno iznenađen postupkom RBA, HNB je najavio da će, u okviru svojih ovlasti, hitno provesti nadzor u toj banci te poduzeti potrebne mjere. No, što regulator doista može učiniti? Hipotetski, na raspolaganju ima dvije mogućnosti.

Ako slučaj ocijeni problematičnim, može ga proslijediti DORH-u, ali može i upravi oduzeti licencu, premda u novijoj povijesti nije poznato da je regulator usred mandata oduzeo licencu nekom članu uprave. U pravilu, ako postoji problem s upravljanjem, ako potezi uprave nisu u skladu s dobrom praksom, regulator to nastoji riješiti u razgovoru s vlasnicima, tiho i diskretno, a najčešće prilikom produžetka mandata, rijetko kad usred njega. No, je li Müllerov propust takav da će morati napustiti dužnost ili se on može izgladiti, u idućih danima odučit će austrijska banka matica i HNB.

Legitimno

HNB je već rekao kako bilo kakav pritisak na rad Ustavnog suda i bilo kojeg suda ili suca u Hrvatskoj, neovisno o tome dolazi li od samog sudionika sudskog postupka ili putem posrednika, predstavlja neprimjereno i nedopustivo, “a moguće i kažnjivo ponašanje”. Također, podsjetio je na odredbe Zakona o sudovima, kojim je određena zabrana svakog oblika utjecaja na donošenje sudske odluke.

U RBA, pak, ustraju na tome da su njihovi postupci legitimni te da su tražili komunikacijske aktivnosti koje bi im pomogle da stajališta banke u slučaju švicarskog franka u medijima dobiju “ravnopravnu zastupljenost”. Premda su i druge banke zabrinute nad daljnjim razvojem pravosudne priče s kreditima u švicarskim francima, kako se može čuti, i one su prilično zatečene nesmotrenim potezom RBA koji bi mogao i njima štetiti. Na kraju se oglasila i Hrvatska udruga banaka, izražavajući nezadovoljstvo “zbog sumnji u neetično postupanje naše članice prilikom izbora vlastite agencije za odnose s javnošću”.

HUB, međutim, nije želio detaljnije komentirati cijeli slučaj.

– HUB se, kao i njegove članice, uvijek držao najviših etičkih standarda i poštovao neovisnost svih institucija, a eventualno nedopušteno ponašanje jedne članice ne smije izazvati nepovjerenje prema poslovanju svih 18 njegovih banaka članica – poručuju iz HUB-a. Pritom ističu da je slučaj “švicarski franak” kompleksan i nije se razvijao jednako kao u drugim zemljama u kojima se pojavila ta problematika.

Dodaju i da svaka članica Udruge ima svoju politiku poslovanja te, shodno tome, i politiku odnosa s javnošću, “a svako djelovanje koje eventualno ne bi bilo u skladu s pravnim i etičkim normama našeg društva, HUB i njegove članice najoštrije osuđuju”. Ako je suditi po riječima predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, pritiska na njih nije bilo, a za slučaj zna iz medija. No, ako bi ga bilo, Ustavni bi sud “odmah obavijestio nadležno državno odvjetništvo”. Kako god završio slučaj s oglasom RBA, možda će on na kraju donijeti i nešto dobro, primjerice zakonsko reguliranje lobiranja ili “zagovaranja interesa”.

 

Foto: Dario Grzelj/Hina