Kako će završiti pandemija koronavirusa: Amerika i njezini saveznici će tražiti veliku odštetu od Kine?

Kako će završiti pandemija koronavirusa: Amerika i njezini saveznici će tražiti veliku odštetu od Kine?

Nakon više od tri mjeseca potpune karantene Kina se polako otvara i popušta u ograničenjima, što je vidljivo i prema najavljenim dozvolama građanima o napuštanju Wuhana, u kojem je virus otkriven zadnjeg dana prošle godine. Nakon početnog šoka koji je uzrokovao zastoj gospodarstva kineske vlasti najavljuju ponovno pokretanje ekonomije, odmjereno naglašavajući da vraćanje u normalu mora biti u skladu s popisanim epidemiološkim mjerama koje su još uvijek na snazi.

Važnost osnaživanja kineskog gospodarskog zamašnjaka jasnija je ako smo svjesni činjenice da kinesko gospodarstvo čini 17 posto svjetskog BDP-a. Preciznije, svjetska trgovinska razmjena s Kinom čini 35 posto ukupnog opsega međunarodne trgovine, a primjerice, čak 80 posto globalne farmaceutske industrije ovisno je o toj grani kineske proizvodnje. Pojedini analitičari naglašavaju da bi upravo kineski gospodarski oporavak mogao biti pokretač izlaska iz najavljene recesije, osobito u Sjedinjenim Državama, glavnom kineskom suparniku, javlja tportal.

Svjestan globalnih posljedica koronavirusa, Xi Jinping je posljednjih dana započeo intenzivnu diplomatsku inicijativu u obliku slanja milijuna zaštitnih maski i medicinskih timova te omogućavanjem zajmova s niskim kamatama kojima Kina nastoji otkloniti kritike zbog početnih propusta u suzbijanju zaraze. Peking je već poslao velikodušnu pomoć najteže pogođenim europskim zemljama, čime želi osvojiti simpatije međunarodne javnosti. Uz to, Kinezi su Filipinima i Pakistanu donirali stotine tisuća kirurških maski i testova na koronavirus, a poslali su i medicinske ekipe u Iran i Irak te odobrili pola milijarde dolara zajma za pomoć Šri Lanki u suzbijanju epidemije.

Peking se bori i za što veći utjecaj na području jugoistočne Europe, a pomoć šalje i političkim saveznicima u Africi, smatranoj mogućim budućim glavnim kriznim geopolitičkim žarištem. Sve te donacije, u kojima sudjeluju i kineske privatne tvrtke, koriste se za repozicioniranje Kine kao alternativnog globalnog lidera.

Stručnjakinja za Kinu na Sveučilištu Heidelberg Marina Rudyak ističe da se Kini pruža jedinstvena prilika da uskoči na prazno mjesto dok američka vlada pod Trumpovim vodstvom ne uspijeva dati smislen međunarodni odgovor na globalnu krizu, a istovremeno je Europska unija okupirana vlastitim nacionalnim odgovorima na ugrozu. Predsjednik Europske trgovinske komore u Kini Joerg Wuttke ističe kako će javno mnijenje Europe biti sve više naklonjeno Pekingu ako on ustraje u svojoj strategiji popravljanja imidža.

Sjedinjene Države, slažu se analitičari, neće mirno čekati na zatopljenje postkoronarnih odnosa Kine i Starog kontinenta, osobito jer su za kraj godine zakazani američki predsjednički izbori prije kojih će Trump u svakoj mogućoj prilici upirati prstom u Kinu kao u glavnog krivca za globalnu krizu. Po tom pitanju u Washingtonu su već pokrenuti mehanizmi za jačanje pritiska na Kinu u obliku zahtjeva za naknadom štete prouzročene koronavirusom, a koje su najavile još neke američke saveznice.

Foto: EPA /Hina

Facebook Comments