Loši demografski trendovi i ove su godine ostavili traga u sustavu obrazovanja i znanosti. Podaci Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja o konačnim rezultatima ljetnog roka državne mature pokazali su, među ostalim, da je ove godine ispit zrelosti polagalo nikad manje maturanata u njegovih 11 godina provedbe.
Od ukupnog broja ovogodišnjih pristupnika državnoj maturi, njih 31.093, broj učenika završnih razreda srednjih škola iznosio je 26.716.
To je za oko tisuću maturanata manje nego lani i gotovo šest tisuća (preciznije 5754) manje nego samo prije pet godina, u 2014./2015. školskoj godini, kada ih je bilo 32.470. Naravno, u tih pet godina pao je i ukupan broj pristupnika maturi (uz maturante to su još kandidati koji dolaze izvan Hrvatske te oni koji su ranije završili srednjoškolsko obrazovanje), i to s 37.608 na ovogodišnjih 31.093, piše Slobodna Dalmacija.
Nacionalni informacijski sustav prijava na visoka učilišta Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) u ponedjeljak je, pak, “izbacio” podatak kako je na fakultetima za jesenski rok slobodno ostalo gotovo 13 tisuća upisnih mjesta.
– U ljetnom upisnom roku ponuđeno je bilo 866 studijskih programa s ukupno 39.993 upisna mjesta. Ove se godine prijavilo 32.894 kandidata, a pravo upisa ostvarilo je njih 27.036 – izvijestili su iz AZVO-a. Čak i da svih 5296 pristupnika koji su ove godine dobili jedinice na maturi iz obveznih predmeta hrvatskog jezika i matematike, zbog čega su pali maturu, pokuša na jesen upisati fakultete, kvota neće biti ni približno popunjena.
Još malo brojki – prema podacima baze podataka ŠeR (Školski e-Rudnik) Ministarstva znanosti i obrazovanja, hrvatske su osnovne i srednje škole u razdoblju od 2013./2014. do protekle 2019./2020. školske godine ostale bez gotovo 50 tisuća učenika! S 509.207 đaka prije šest godina, pali smo na njih 460.894, pri čemu je osobito stradao srednjoškolski sustav, u kojemu se broj učenika u tome razdoblju smanjio za gotovo 20 posto, dok je u osnovnim školama taj broj manji za 4,11 posto.
Demografska devastacija snažno utječe na sustav koji se već nalazi u problemima s nastavnicima tehnološkim viškovima, “zapečaćenim” malim školama, manjkom srednjoškolaca, osobito u strukovnim zanimanjima, sve manjim brojem studenata. Budućnost obrazovnog sustava u svjetlu demografskih trendova stoga je, slažu se stručnjaci, sigurno jedan od zadataka koji stoji pred novom vladom, a osobito resornim ministarstvom.
– Vlada sada ima priliku napokon donijeti dugoročnu strategiju razvoja Hrvatske, a unutar nje i razvoja obrazovanja. Bitno je uočiti promjene u demografskim strukturama, jer sve se vrti oko ljudi. Hrvatska je, što godinama upozoravamo, izrazito neravnomjerno razvijena, a model koji vodi centralizaciji razvoja nije dobar – upozorava demograf prof. dr. Anđelko Akrap sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Kada gledamo sveučilišta, dodaje, očekuje se da će se fakulteti u Zagrebu i dalje popunjavati, ali problem ostaju ona diljem Hrvatske, osobito u manjim sredinama.
– Suočavamo se s bitno manjim priljevom u studentsku dob jer zbog pojačanog iseljavanja imamo sve manje srednjoškolaca. Ministarstvo znanosti i obrazovanja morat će pokrenuti određena restrukturiranja sustava, ali tu ne smije biti brzih i naglih poteza – kaže Akrap.
Foto: Dario Grzelj/Hina