Bivši saborski zastupnik Ivan Lovrinović komentirao je masovni uvoz radne snage u Hrvatsku.
“Kada čujem da se Vlada hvali s niskom stopom nezaposlenosti padne mi mrak na oči. Prava je istina da nezaposlenost u HR ne rješava Vlada, već se nezaposleni sami snalaze i odlaze u inozemstvo. Od uspostave države vani je otišlo oko milijun ljudi. Najveći dio čine oni koji su otišli trbuhom za kruhom.
Koliko je samo vrijednih radnika svih profila otišlo vani? Zbog toga se totalno poremetilo tržište radne snage u Hrvatskoj. Bolje rečeno – rastureno je. Nedostaje radnika u mnogim djelatnostima. To se pokušava supstituirati uvozom jeftinije radne snage iz drugih zemalja što će narednih mjeseci i godina uistinu značajno promijeniti strukturu radne snage u nas. U stvari; mi smo suočeni sa efektom zamjene radne snage koja vodi zamjeni stanovništva. Zato je hvaljenje Vlade s relativno niskom stopom nezaposlenih nešto što se ne može slušati.
To je ruganje vlastitom narodu kojeg se tretira skupinom maloumnih koji ne razumiju suštinu nezaposlenosti.Tih, oko milijun ljudi, koji su iselili iz Hrvatske sada šalje doznake koje su u prošloj godini dostigle rekordan iznos od pet milijardi eura i tim silnim novcem se zapravo održava socijalni mir.
Ovo je samo jedan u nizu dokaza da ova i prethodne vlade vodile razornu politiku raseljavanja, zamjene stanovništva, uništavanja industrije i strukture gospodarstva. Zapravo, ovo je zemlja u kojoj se ljudi sami snalaze a Vlada im smeta ili proizvodi probleme. Dokle ćemo još trpjeti sve te obmane i laži”, ističe profesor Ivan Lovrinović.
Podsjetimo, s rastom broja stranih radnika u Hrvatskoj prošle se godine dogodio i pravi bum agencija za zapošljavanje. Prema podacima Ministarstva rada aktivne su čak 424 agencije za posredovanje pri zapošljavanju (u evidenciju ih je 2022. upisano 135, a godinu ranije 88) te 448 agencija za privremeno zapošljavanje (prošle godine ih je upisano 160, a 2021. godine 90). Uvoz stranih radnika u Hrvatsku bez kvota startao je početkom 2021. i procvjetao. Prošle godine je do početka prosinca MUP izdao 115.343 dozvola za boravak i rad. Najviše se to još uvijek odnosi na našu regiju.
Za državljane BiH (34.443) i Srbije (18.238), a na trećem mjestu je Nepal (11.212). Slijedi Sjeverna Makedonija (9594) i Kosovo (8333). Filipinci se, dakle, još nisu probili u top pet, ali čini se da bi mogli jer svi govore o “regionalnom bazenu koji se prazni”. Od ukupnog broja, 73.374 dozvole su bile za novo zapošljavanje, 25.181 za produljenje dozvola, a 16.788 za sezonske radnike (od toga najviše u turizmu i ugostiteljstvu, 15.451). Najviše se od ukupnog broja dozvola odnosi na graditeljstvo (49.161), potom turizam i ugostiteljstvo (31.372), industriju (15.530), promet i vez (6628) te poljoprivredu (2719), podaci su MUP-a.
Oni su se specijalizirali samo za radnike s Filipina. U prošloj su godini posredovali za zapošljavanje njih oko 1500, u 2023. računaju da će brojku povećati za 50 posto. Vlasnici su i agencije u Manili preko koje sada regrutiraju kadar uglavnom za hrvatski turizam te proizvodni sektor i logistiku, a šire biznis i na tržište ostalih zemalja EU.
Foto: Hina