Koliko je bila zahtjevna školska godina učiteljima, koliko učenicima i kako su se snalazili roditelji? O tome i mnogim drugim pitanjima u našem školstvu razgovarala je Sunčica Findak sa svojim gostima u emisiji o školstvu “Ima li što novo’?

O planovima za resor mladih govorio je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.

– Preuzet ćemo posao Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Ali razmišljamo i o unapređenju aktivnosti. Komunikaciju s mladima želimo intenzivirati, učiniti neposrednjom i čuti njihov glas i sugestije. To ne uključuje samo obrazovanje već i ostale segmente života – stanovanje, zapošljavanje itd., rekao je ministar, javlja HRT.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Mirjana Hrga: Kada se sjetim “zvizdana” na Livanjskom polju. A što se sada događa? Umrtvljivanje i poglupljivanje nacije

Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja istaknuo je dva istraživanja – jedan pozitivan i jedan negativan.

– Naša istraživanja ukazuju da učenici u Hrvatskoj s 14 godina imaju svoj aspiracijski profil – karijerni, ono što žele u životu. On je izrazito pozitivan, velika većina ih želi karijeru vezanu uz medicinu, biomedicinu, računarstvo ili rad s ljudima, to je vrlo pozitivno i bolje je nego u mnogim europskim zemljama, rekao je Jokić.

– Ono što zabrinjava iz drugih istraživanje je povećan broj onih koji imaju psihičke smetnje, onih koji se osjećaju usamljeni, a sve to ukazuje na to da trebamo regirati u samom sustavu, rekao je Jokić.  

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: VIDEO: Kažu svi da izmišljam: Damir Urban i konzervativna Hercegovka čarobnog glasa snimili pjesmu koja je već pokorila regiju

– Hrvatski je iznimno slojeviti predmet. Mi, kad propitujemo hrvatski, propitujemo cjelokupnu hrvatsku i svjetsku književnost, gramatiku, književno-povijesne i teorijske pojmove, lektiru. Prvi dan je sažetak i gramatika i književno-povijesni pojmovi. Drugi dan je esej. Međutim, engleski, naprotiv, ima samo jedan dan gdje se samo propituje gramatika. Nije toliko složen i slojevit, kazala je Kristina Grgin Bublić, profesorica hrvatskog jezika u Drugoj ekonomskoj školi Zagreb.

– Zanemaruju i roditelji i djeca. Misle da je to jednostavno. Hrvatski je vrlo sofisticiran. Nije ga lagano naučiti. Težak je jezik. Stranci ga jako teško svladavaju i to je dokaz tome. Jezik je dinamična kategorija. Uči se čitav život, a mi to zanemarujemo. Dakle, djeca više gledaju crtiće na engleskom, a manje na hrvatskom, kazala je Grgin Bublić.

Naglasila je da hrvatski iziskuje jako puno sati, a smatra da ih sad ima malo.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Legendarni Capello upozorava svoje Talijane: Hrvati su šampioni stjerani uz zid. Najgora moguća kombinacija

– Kada bih morao birati od tih 21, ja bih, recimo, izabrao kurikul koji mi daje mogućnost da svoju konačnu odluku malo odgodim. Pa bih, recimo, izabrao kurikul električara, jer unutar njega zapravo imamo sastavljeno četiri kvalifikacije i onda bih se prvu godinu mogao pomalo odlučivati što me više zanima. Hoću li biti elektroinstalater, elektromonter, elektromehaničar ili instalater fotonaponskih sustava, rekao je Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje.

– Na taj bih način mogao se u toj prvoj godini polako profilirati i to je ono što ćemo mi kroz ove nove kurikule nuditi našim učenicima što veću mogućnost izbornosti i kod odabira kvalifikacija, ali što veću mogućnost izbornosti i kod samih sadržaja, rekao je Živčić. 

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Joško Jeličić nikad oštriji: Ovo nije demokracija, ovo je diktatura mediokriteta. Mediji siju crnilo, a skupljači klikova pune bisage

Ravnateljica II. osnovne škole Čakovec Snježana Odak Hrkač smatra da ožujak nije dobar izbor za održavanje nacionalnih ispita jer remeti tijek i obradu u nastavi.

– Mislim da bi bilo bolje da se to događa kad završi nastava, a i pitanja u nacionalnim ispitima znaju biti neka koja se još nisu obradila do tog vremena, do ožujka. U ožujku su osim toga još i natjecanja, tako da je ožujak doista preopterećen sa svim i svačim u školi. Tako da je moj prijedlog da to svakako bude kad završi nastava, predložila je ravnateljica Odak Hrkač.

Ministar Fuchs smatra da nije dobro da djeca nacionalne ispite pišu nakon završetka školske godine.

– Definitivno nisam za to da učenici pišu to nakon završetka škole, nema nikakvog smisla zadržavati ih dodatno u školi nakon što je školska godina završila, a podsjetit ću na to da u kompletnoj satnici postoji najmanje pet dana prostora koje škola može koristiti i za neke druge aktivnosti. Dakle, onaj dio gradiva koji se treba ispredavati, se može ispredavati u zadanom vremenu, a pet dana je dodano u trajanju školske godine za eventualno nekakve druge aktivnosti. Ne kažem da to treba biti tada pokriveno nacionalnim ispitima u tom trenutku, ali dodatno tražiti da učenici dolaze nakon završetka školske godine sigurno ne bi bilo dobro prihvaćeno ni od učenika, ni od roditelja, smatra ministar Fuchs.

Naglasio je da generalno dobiju relevantne podatke za ono što Ministarstvo treba shvatiti, znati i eventualno to iskoristiti za poboljšanje sustava.

Fuchs: Nulto stanje je moralo biti snimljeno

– Ministar je dobro objasnio što su nacionalni ispiti. Sve je jasno. Međutim, Hrvatska je jedna od rijetkih, ako ne jedina zemlja koja provodi te ispite na cijeloj generaciji učenika. Ta činjenica da se svi ispiti provode na cijeloj generaciji učenika, zapravo uzrokuje ovo o čemu je ravnateljica govorila, a to je da je značajan dio dana zapravo opterećen tim ispitima. Što više, Hrvatska bi trebala hitno krenuti u takve ispite, ali na uzorku učenika, na manjem broju učenika, čim bi se i samo vrijeme ispitivanja skratilo, a time bi i povratna informacija možda bila bolja nego da se ispituje na cijeloj generaciji, smatra Jokić.

Smatra da je veći problema taj da Nacionalni centar nije pravovaljano ispravio ispite.

– Kad imate 10 ili 11 godina, čini se da ste bili na nekom ispitu, to je motivacijski jako važna stvar za vas. Kad dobijete povratnu informaciju da vaš rezultat nije takav kakav je, zapravo sugerira da bi se cijeli taj sustav trebalo malo, da kažem, resetirati i uozbiljiti tako da i s ove strane se očekuje kao i učenika, a to je da to bude i pravovaljano i pravodobno i pošteno napravljeno, rekao je Jokić.

– Mi smo morali snimiti određeno nulto stanje kako bi dobili uvid u kompletan presjek svih učenika na razini Hrvatske. A onda se, naravno, može ići s uzorcima i ne moraju svi pisati sve da bi se opet dobio isti rezultat. Ali nulto stanje je trebalo biti snimljeno. 

O psihičkom stanju učenika

– Postoje više načina na koji se može pomoći. Mislim da je ministarstvo učinilo neke korake kroz širenje mreža psihologa koji rade u školama i dozvoljavanje školama da zaposle psihologe. Htio bih prije reći samo da gledateljice i gledatelji znaju koliki je obim toga. Naime, u istraživanju koje je najveće uopće provedeno u EU, također opet u suradnji sa ministarstvom, mi od prilike znamo koliko u osnovnoj i srednjoj školi u Hrvatskoj ima učenika i učenica koji bi bili, da tako kažem, pod rizikom određenih psihičkih stanja, prije svega depresivnosti i anksioznosti. Njih je negdje, ako govorimo o učenicima od 16 ili 17 godina, negdje između 11 i 14%. To nije mali broj, on ne odstupa od drugih europskih zemalja, ali on je značajan broj i na njega treba upozoriti i itekako paziti, kazao je Jokić.

– Također, jedna važna stvar koju smo umjerili je zapravo osjećaj usamljenosti. Osjećaj usamljenosti je jedna nova stvar koja će se javiti, prije svega zbog uronjenosti u digitalni svijet, težeg ostvarivanja socijalnog kontakta. Takvih učenika na srednjoj školskoj razini ima između 16 ili 18%, većinom djevojaka. I ako govorimo o onim učenicama i učenicima koji su pod posebnim rizikom od određenih, da tako kažem, psihičkih stanja u negativnom aspektu, to su prije svega djevojke i to u gimnazijama. Djevojke u gimnazijama su one koje su, da tako kažem, pod najvećim rizikom od pritiska školskog uspjeha, možda su i sklonije određenim stanjima. I u biti bi naše djelovanje trebalo biti ciljano. To uvijek kreće i iz doma, ali i iz škole i vrlo je važno da ta prva vrata na koja pokucaju, ta vrata psihologa u školama, ali i drugi stručni suradnika, su tu otvorena i besplatna. To je vrlo važno, naglasio je.

– Gospodin Jokić barata informacijama i činjenicama i brojkama, a ja mogu iznijeti informacije iz samog razreda, odnosno prije bih rekla iz hodnika, zato što kao razrednik većinu vremena provedem čučeći u klupici ispred razreda i tješeći dijete. To nije problem od jučer. Taj problem već dugo postoji. Dugo se priča i znam da nedostaje psihologa i znam da ih osnovne škole imaju. Očajnički trebamo psihologe. Mi kao razrednici moramo biti i roditelji, i prijatelji, i profesori. I nije nam to teško. Ovo nije zanimanje, naš posao je zvanje i to je jedno plemenito zvanje. Prije svega, ne biramo ga zbog novaca, nego zbog ljubavi prema djeci. Entuzijasti smo. Sve to primamo srcu i nosimo to djecu ispod srca. Ali ono što smatram da mi kao razrednici odrađujemo jako veliki posao i ne stignemo se baviti sustavom razreda, kazala je profesorica Grgin Bublić. 

– Problem mentalnog zdravlja učeničke populacije je zaista ozbiljan problem i mi ga shvaćamo definitivno ozbiljno. Mi smo napravili sve da povećamo broj psihologa u školama i ja mislim da smo sada stali negdje na brojci raspoloživih psihologa na tržištu rada. Negdje u zadnjih par godina zaposlili smo preko 300 psihologa. Međutim, treba još nešto reći. Barem ja tako mislim, ali nisam ja test ruke. Psiholog u školi može u prvom redu identificirati učenika i djecu koja trebaju pomoći, ali psiholog u školi ne može biti terapeut, ne može liječiti dijete. Ono što mi sada pokušavamo napraviti je od mobilnih timova do centara koji bi trebali biti distribuirani po cijeloj Hrvatskoj. I to razgovaramo i s Ministarstvom zdravstva. Uistinu nam fale institucije gdje bi roditelji onda mogli doći s tim djecom. I ovako smo koncentrirani sve u većim, velikim gradovima i to sigurno nije dobro, rekao je ministar Fuchs.

– Baram da pomogne u tim nekim ključnim situacijama gdje ti moraš paziti što reći djetetu. Imamo potencijalne suicidalne misli, rezanja, povraćanja, bulimije, svašta se događa. U toj užarenoj atmosferi je potrebno barem da netko sabran, da ne ostavljaš cijeli razred, da ne pomažeš tom djetetu, bar imaš to dijete gdje poslati. Znamo da ih nema na tržištu, ali evo, barem idemo te kvote povećati, kazala je Grgin Bublić. 

Što donosi reforma strukovnog obrazovanja?

–  Jučer je završilo javno savjetovanje za 146 novih strukovnih kurikula, a radi se zapravo o potpuno novom pristupu i kod izrade samog kurikula, ali jednako tako, taj novi pristup znači i potpuno novi pristup u poučavanju, u radu s učenicima u organizaciji škole, rekao je Živčić.

–  Namjera je stvoriti jedno novo, moderno fleksibilno strukovno obrazovanje, koje će upravo se temeljiti na što je veća mogućoj izbornosti. Pokušali smo, na temelju ispitivanja potreba tržišta rada, svijeta rada, identificirati što je to što u ovom trenutku treba i što je to što se promijenilo u odnosu na prethodno razdoblje postojanja ovih nastavnih planova i programa. I ono što smo identificirali je s činjenica da nekadašnja usitnjena zanimanja sada više nisu potrebna kao takva i da jednostavno svijet rada doslovno već sada u praksi spaja nekadašnja zanimanja, naglasio je.

Za primjer je dao sektor graditeljstva.

– Proveli smo ih preko 4000 anketa kod poslodavaca i identificirali da njima ne treba više strogo usitnjeno zanimanje zidara, fasadera, armirača… Treba im kompletni radnik i mi smo na temelju toga i ponudili kurikul građevinskog radnika uz graditelja koji pokriva četiri dosadašnja zanimanja i na taj način učinili skraćenje, i da ne duljem, od dosadašnjih 248 nastavnih planova i programa mi smo izradili, ponudili na javno savjetovanje 146 kurikula, rekao je Živčić. 

No nisu svi zadovoljni reformom.

– Ne postoji reforma u kojoj su uvijek svi zadovoljni i ovo javno savjetovanje zapravo i služilo tome da mi prikupimo informacije čime to eventualno netko nije zadovoljan ili čime je nezadovoljan i dobro je pročitati konkretne i komentare i konkretne prijedloge. Međutim, baš mi je drago da smo imali ovdje priliku čuti da profesori hrvatskog jezika kažu da smo na dobrom tragu. Dakle, istina je, sadašnji kurikul izgleda drugačije, nemamo na ovaj način predmetnu zastupljenost. Dakle, nemamo predmetnu zastupljenost u smislu svih ovih opće obrazovnih predmeta, ali to ne znači da će učenici biti u potpunosti zakinuti za te neke obrazovne ishode ili ishode učenja rekao je Živčić.

– Ili trebamo strukovnu školu, ili trebamo gimnaziju, ili ukinimo jedno pa drugo pa onda nek svi uče sve isto. A strukovna škola po svom nazivu priprema učenika za tržište rada, rekao je ministar Fuchs.

Živčić je dodao je da se ne radi o tome da se nešto ukida i nije dostupno, nego se to nudi kroz izbornost.

– Postoje svi izborni moduli koji pokrivaju određene. Ne stvara se mogućnost da nešto je nedostupno i nije više moguće, ali ja mislim da trebamo, između ostalog, omogućiti i učenicima pravo na izbornost, kaže Živčić.

Državna matura pristupnika koji imaju prilagodbu

– Vrlo je važno da za svu djecu i sve učenike postoji jednakopravni i jednako vrijedni uvjeti kod polaganja državne mature. Treba polako mijenjati proces i model državne mature, prije svega kroz izradu boljih zadataka i prije svega kroz drugačije oblike vrednovanja, rekao je Jokić.

– Taj model je dobar za sada, on kod nas dobro prolazi, međutim moramo inovirati odgoj i obrazovanje u aspektu vrednovanja. Tu zaostajemo za najnaprednijim sustavima. Rekao bi da smo u vrednovanju, ocjenjivanju ostali negdje u 60-ih ili 70-ih godinama prošlog stoljeća. Danas s digitalnom tehnologijom možemo učiniti puno toga, ne samo za djecu s posebnim potrebama, nego za sve učenike kombiniranjem školskog vrednovanja i vanjskog vrednovanja, na način da zapravo svi učenici dobiju ocjenu koju zaslužuju, a isto tako da odmaknemo pritisak roditelja na ocjene. Mi u Hrvatskoj smo pomalo i ovisnici o ocjenama. Taj pritisak roditelja na školu i da nastavnike treba mijenjati, najgora je stvar da nemamo znanje, ne inzistiramo na znanju, a inzistiramo na ocjenama, kazao je Jokić.

Nestručno pokrivena nastava

Ravnateljica Odak Hrkač kazala je da je u njihovoj školi sve stručno pokriveno.

– Problem je kad učitelji završe na bolovanju ili moraju nekud otići iz službenih ili privatnih razloga. Tada su zamjene nestručne jer ne može se naći zamjena za dva tjedna kad je neko bolestan, a kad je neko duže na bolovanju onda su još veći problemi i to je jako teško. Problem je vezan i uz tajnike i tajnice računovođa ili računovotkinja u školama, ako ne mogu doći na posao, recimo, u trenutku kad se mora izračunati plaća, onda ne znam tko bi to napravio, kazala je ravnateljica Odak Hrkač.

– Krenuli smo sa stipendijama, STEM stipendijama od 600 eura mjesečno za sve one koji upišu nastavnički smjer upravo u STEM području. Ugovorom oni moraju odraditi onoliko sati u školama predavanja, onoliko koliko su primali tu stipendiju. Sad već imamo prvu generaciju od 60-ak takvih profesora matematike, fizike i biologije koji su zaposleni u školama. To je način na koji mi možemo djelovati. A kada neko ode na bolovanje, tu zaista ne znam kako bi Ministarstvo moglo zamijeniti nekog tko je na bolovanju, kazao je ministar Fuchs.

Smatra da mjera daje rezultate.

– Dosta je pohvalno da se motiviraju mladi ljudi da studiraju. Prvi put su je PMF popunio kompletno i matematiku i fiziku. Dakle, ova mjera itekako daje rezultate, naglasio je.

Pritisci na profesore na kraju godine

– Roditelje treba dovesti u školu, ali na konstruktivan način. Ako im dopustite da opravdavaju bez da dođu u školu, zapravo, gubite kontakt. Škola bez roditelja i učenika i nastavnici bez roditelja ne mogu i neće se moći djelovati na učenike bez njih. Ono što tu treba jasno reći je da pritisak roditelja i utjecaj roditelja na školu postaje takav da ga treba ograničavati. Taj pritisak i utjecaj postaje blago štetan. I na neki način trebali bi se svi zajedno u sustavu, evo ja apeliram i na ministra, neki su i razgovori tu, da se sustav pedagoških mjera, način na koji se regulira odnos svih dionika unutar škole, ponovno regulira i na novi način kako bi mogli krenuti dalje, rekao je Jokić.

– Hrvatska može iskoračiti, ima super škole, Hrvatska ima odlične nastavnike, ima i roditelje koji su brižni. Ako napravimo male korake, mislim da u vezi toga odnosa, možemo učiniti jako, jako puno, dodao je.

Ocjenjivanje zaposlenika škola

– Mislim da uvijek nešto takvo novo dovodi do podjela, do otpora i moram reći da se toga jako bojim. Mislim da ćemo to napraviti ne da ja ocjenjujem, nego da oformimo povjerenstvo u kojem će biti djelatnici škole i mislim da bi bilo dobro da se to povjerenstvo mijenja svaku godinu, da ne bi opet nastale nekakve podjele unutar same zbornice, unutar kolektiva, mislim da će početak biti težak, kazala je ravnateljica čakovečke osnovne škole Odak Hrkač.

Reforma strukovnog obrazovanja u školskoj godini 2025./2026

– Još važnije od toga je priprema za implementaciju. Naime, mi već spremamo mobilne timove koje će ići u strukovne škole i svaka škola dobit će konkretnu pomoć s obzirom na konkretne kurikule koje će provoditi, rekao je Živčić.

Na kraju emisije ministar Fuchs je objasnio što znači 9-godišnje obrazovanje.

Ministar: Devetogodišnje obrazovanje uključuje predškolu

– Imate devetogodišnje obrazovanje koje uključuje predškolu i imate drugi pristup i model da se osnovna škola produži na devet godina. To su dvije koncepcije koje su različite. Mi smo se odlučili za ovu, devetogodišnje obrazovanje, ali s predškolom, osnovna škola ostaje na osam razreda.

Foto: Hina