Radnička fronta održala je konferenciju za medije u Hrvatskom saboru na kojoj smo upozorili kako je Hrvatska narodna banka zbog opetovanih zahtjeva RF-a odlučila godišnje objavljivati podatke o koncentraciji štednje. Ti će podaci pokazati kolika je nejednakost u zemlji u segmentu financijske imovine.

RF je ulaskom u Sabor 2020. godine došao do podataka koje je HNB jednokratno prikupio 2014. godine, a koji pokazuju kako je 1,7% najbogatijih držalo preko 43% štednje na računima. S druge strane, 1,2 milijuna ljudi na računima je imalo tek 455 kuna (60 eura), u prosjeku, a 2,3 milijuna deponenata 7900 kn (1050 eura) u prosjeku. Među najbogatijima njih 115 je imalo svaki preko 25 milijuna kuna (3,3 milijuna eura), a ukupno 7,1 milijardu kuna (947 milijuna eura), stoji u priopćenju Radničke fronte.

Manipulativno godišnje objavljivanje podatka o imaginarnom “prosječnom Hrvatu” koji na bankovnom računu ima 134 tisuća kuna (17.800 eura) služi kako bi se zamaglilo pravo stanje. Ekonomist i član RF-a Hrvoje Štefan najavio je paket prijedloga koje će Radnička fronta uputiti Vladi s ciljem smanjivanja nejednakosti – kao što je progresivno oporezivanje najbogatijih i to sintetičkim tipom poreza na bogatstvo koji uključuje financijsku i nefinancijsku imovinu i porez na nasljedstvo, također progresivnog karaktera koji zahvaća naslijeđenu imovinu najbogatijih.

Na taj način bi, suprotno dosadašnjim poreznim reformama koje su najviše pogodovale bogatoj manjini, najbogatiji puno više doprinosili financiranju društvenih potreba, dok bi se rasteretilo većinu, s manjim primanjima i imovinom.

Foto: Radnička fronta