Damir Vanđelić, predsjednik stranke Republika, na svom tik toku objavio je video gdje problematizira pitanje cijena dječje hrane koju proizvodi Podravka, a koja je skuplja u Hrvatskoj nego u svim drugim zemljama gdje se ti porizvodi izvoze.

Njegovu izjavu prenosimo u cjelosti:

“Zašto čokolino košta više u Hrvatskoj nego u drugim zemljama? To je zapravo odlično pitanje za upravu Podravke. Zašto Čokolino košta više u Hrvatskoj nego u BiH ili nekoj drugoj zemlji? To je pitanje za njih.
Hajde, otvori mi karte.Zašto ti u Konzumu imaš veće cijene nego u Bosni? Koja je razlika?

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Sjećate li se sramotnog poraza Dinama od Balkanija s Kosova: Postoji ozbiljna sumnja da je utakmica namještena. Otvoren je istraga

Porezi? Ma ne! Kakvi porezi? Pa skuplje je izvesti Čokolino, platiš neke trošarine, transport i to, nego da dofuraš u Zagreb. O čem pričamo? Koprivnica-Zagreb. Zakaj je u Zagrebu skuplji Čokolino? Daj mi objasni. Kaj, transport? Nije. Trošarina? Nema. Daj mi onda objasni. Skladištenje? Nema.Kaj? Skladištiš u Koprivnici. Dofuraš u Zagreb.

Da sad stavite Martinu Dalić i kažete joj da objasni zašto je to tako skupo.
Ako ti stvarno voliš tu našu zemlju, i Republika Hrvatska je suvlasnik u toj firmi, pa daj mi objasni: WTF?! Zakaj ti je dječja hrana toliko skuplja u Hrvatskoj? Gdje se ta tvoja ljubav očituje? Ajde, pokaži mi.
Ja da imam privatnu firmu, ja bih se trudio da ovim mojim kupcima koji vole moje proizvode, sa što nižim maržama da im to napravim.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Milanović ljutit na Božinovića: Zašto nije pozvao generala Ljubu Ćesića Rojsa koji je vozio autobus u koji je doletio tromblon

I ak sam pravi frajer, ja ću prodati Nijemcima Čokolino po stopostotnoj marži.
A ne ti, ti oženiš nas tu…”

Podsjetimo, stranka Republika, čiji je predsjednik Damir Vanđelić, oglasila se na svom Facebook profilu povodom izjave predsjednika Zorana Milanovića da je Hrvatskoj potrebna 3. republika.

Njihovu objavu prenosimo u cjelosti:

„Drago nam je da predsjednik uviđa kako moramo ponovno ojačati temelje demokracije i da je pravi odgovor na to riječ Republika. Upravo zato smo i osnovali stranku pod imenom Republika.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Vedrana Rudan napala Mirjanu Hrgu: Može li gluplje?

Zašto Milanović nije prava osoba koja bi trebala govoriti o 3. republici?

Zato što je donio odluku da dužnosnici ne trebaju prolaziti sigurnosne provjere, zato što je ukinuo javne natječaje za pozicije upravama i nadzornim odborima državnih tvrtki i tvrdio da je to politička odgovornost, a na kraju i zato što danas gazi Ustav, dok je njegova vlada uredno glasala za ustavne suce po stranačkoj pripadnosti.“

Podsjećamo, Damir Vanđelić je nedavno na svom Facebook profilu otkrio da mu je uzor Dubrovačka Republika i da je zato, između ostaloga, odabrao ime „Republika“ za svoju stranku:

„Zašto je Dubrovačka Republika dobar uzor nove političke paradigme i zašto je naša stranka uzela ime Stranka Republika
Osim očigledne potrebe izgradnje modernih i jakih institucija Republike koje garantiraju potrošačima, umirovljenicima, ugnjetavanima, dužnicima i vjerovnicima, općenito svim građanima pošten tretman i zaštitu, uzor stranke Republika je i Dubrovačka Republike.
Imamo Hrvatsku, nemamo Republiku. Republiku svih građana, a ne interesno umreženih 15% građana.

Zato je 400.000 hrvatskih građana otišlo.
Dubrovačka Republika, u svojem neprekinutim trajanju od 450 godina, ostaje jedan od najsvjetlijih primjera mudrosti, demokratičnosti i tolerancije u povijesti europskih država.
Ova mala, ali moćna morska republika stekla je međunarodno priznanje ne samo zahvaljujući svojoj strateškoj poziciji na Jadranu, već i svojoj sposobnosti da kroz stoljeća održava neovisnost među moćnijim susjedima.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Malo mlađi od Manolića: Poznati komunistički funkcionar danas slavi stoti rođendan. Zašto nikada ne govori o svom radu za zloglasne Titove tajne službe

Demokratičnost Dubrovačke Republike očituje se kroz njen složen i pravedan politički sustav. Vlast je bila raspodijeljena među više tijela, uključujući Veliko vijeće, Malo vijeće i Senat. Time se osiguravalo da nijedna osoba ili skupina ne može monopolizirati moć. Jedan od ključnih elemenata dubrovačkog političkog sistema bio je i položaj kneza. Knez je bio izabran na relativno kratke mandate, obično trajući samo mjesec dana, kako bi se spriječila akumulacija moći i osigurala rotacija vlasti. Ova praksa je bila izuzetno neobična za svoje vrijeme i služila kao još jedan primjer dubrovačke predanosti demokraciji i ravnoteži moći.
Mudra politika Dubrovačke Republike manifestirala se kroz njezinu neutralnost i diplomatsku vještinu. Dubrovnik je uspio održavati mirne odnose s Otomanskim Carstvom, Venecijom, i drugim moćnicima tog doba, često djelujući kao posrednik u međunarodnim sukobima. Njihova sposobnost da navigiraju složenim geopolitičkim pejzažom omogućila im je prosperitet kroz trgovinu i diplomaciju, dok su istovremeno izbjegavali skupe i razarajuće ratove.

Tolerancija je još jedna distinktivna karakteristika Dubrovačke Republike. Unatoč tadašnjim prevladavajućim normama, Dubrovnik je bio poznat po svojoj religijskoj i etničkoj toleranciji. Grad je bio dom različitih etničkih skupina i vjerskih zajednica, uključujući katolike, pravoslavce, muslimane i židove, koji su živjeli u harmoniji. Ovaj suživot različitih kultura i vjera ne samo da je obogatio dubrovačko društvo, već je pridonosio i njegovoj ekonomskoj snazi i socijalnoj stabilnosti.

Dubrovačka Republika danas služi kao uzor modernim republikama ne samo zahvaljujući svom gospodarskom uspjehu i političkoj stabilnosti, već i zbog njenih vrijednosti demokratičnosti, mudre politike i tolerancije. Njezino nasljeđe podsjeća na važnost promišljene vlasti, vrijednost mirnog suživota različitih kultura i vjera, te pokazuje da je moguće izgraditi prosperitetno društvo na temeljima uzajamnog poštovanja i razumijevanja. Dubrovačka Republika je dokaz da male države mogu ostaviti dubok i trajan utjecaj na svjetsku povijest, služeći kao svjetionik mudrosti, demokracije i tolerancije.
Mi danas nemamo ništa od toga i s lošim ljudima idemo u autokraciju, ekonomsko i društveno dno Europe.

Foto: Hina