Doktor Gordan Lauc reagirao je na izjavu profesora Zlatka Trobonjače koji u javnosti slovi kao “oštromjeraš”. Laucovu izjavu prenosimo u cijelosti.

“Profesor Trobonjača je mudar čovjek. Oni koji su ovo govorili još prošlog ljeta sada su već više od godinu dana meta javnih uvreda i napada pandemijskog marketinga… (a prošlo ljeto smo imali još onaj „običan“ wuhanski virus, a ne sve „puno opasnije“ varijante kojima su nas plašili zadnjih godinu dana)Lobisti pandemijskog marketinga su opet u medijskog ofenzivi i zato je razumne poruke bolje širiti ikad, nego nikad.

Krajnje je vrijeme da ovaj igrokaz oko pandemije prestane i svi oni koji su odlučili preći na stranu razuma su više nego dobrodošli”, ističe Lauc.

Prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača, imunolog sa Sveučilišta u Rijeci, gostujući u emisiji Dobro jutro, Hrvatska rekao je da je u Hrvatskoj i dalje najprisutnija delta-varijanta, ali da se očekuje kako će tijekom iduće godine ona pomalo posustajati i počet će dominirati omikron.

– Teško je predvidjeti dolazi li s omikronom i kraj epidemije. S obzirom na sva događanja do sada i razvoj virusa, vidimo da su do nas došla četiri opasna soja koronavirusa i može se pretpostaviti da to nije kraj, da će se virus i dalje razvijati i da ćemo se suočavati s nekim novim sojevima koji imaju neke drukčije karakteristike.

Istaknuo je da je dobro da je omikron zarazan jer će se, kako je rekao, relativno brzo raširiti i dosta ljudi imunizirati i time onemogućiti da se drugi sojevi u većoj mjeri šire i dolaze u populaciju koja ima određenu imunost.

Osvrnuo se na primjer Afrike u kojoj je procijepljenost 6 posto, a broj oboljelih u postotku znatno manji.

– Prvo se moramo zapitati koliko su ti epidemiološki podaci točni s obzirom na to da su tamo slabo razvijene epidemiološke službe, a drugo demografska struktura afričkog stanovništva je drugačija. Njihova populacija  je puno mlađa od europske, a znamo da ta mlađa populacija lakše obolijeva ili su asimptomatski. Ta dva faktora su ključna u zaključcima da Afrika nije doživjela veću epidemiju. U Južnoj Africi gdje je epidemiološka služba ipak malo više razvijena vidjet ćete da ima puno više zaraženih i da bez obzira na mlađu populaciju postoji epidemija i da se virus širi, rekao je Trobonjača, komentiravši i pooštravanje mjera u europskim zemljama:

– Vidimo da se u nekim europskim zemljama omikron eksplozivno širi i bez obzira što se procjenjuje da će uzrokovati lakše oblike bolesti, obzirom na brzo širenje mogao bi dovesti do povećanja hospitalizacije i težih oblika bolesti i to se pokušava spriječiti kako bi se, na neki način, ograničila brzina ulaska omikrona u društvo i dinamika epidemija. Zato se i uvode epidemiološke mjere, rekao je. 

Osvrnuo se i na novo proteinsko cjepivo.

– Ono je više tradicionalno cjepivo, temeljeno na tradicionalnim metodama pripravka cjepiva. Od mRNA cjepiva dobivamo uputu za sintezu jednog virusnog proteina kojeg nakon što se sintetizira imunološki sustav prepozna i na njega reagira, a u proteinskom dobivamo gotov protein. Ali moramo znati da mi dominantno reagiramo s proizvodnjom protutijela, malo slabije sa staničnom T limfocitnom imunošću koja nas štiti od težih oblika bolesti, a s druge strane u proteinskom cjepivu moramo koristiti, da bi ostvarili imunosni odgovor, pojačivače imunosti što možda nije dobro u odnosu na neka druga stanja imunosnog sustava, rekao je te dodao da ljudima koji boluju od autoimunosnih bolesti ne bi preporučio proteinsko cjepivo i da bi u takvim situacijama mRNA cjepivo bilo pametnije jer se radi o čistom antigenu bez pojačivača i dodataka.

Na upit zašto neke osobe obole od koronavirusa više puta, imunolog Trobonjača rekao je da u populaciji imamo razna stanja što se tiče imunosnog sustava i razne imunonedostatnosti.

– Relativno česta imunonedostatnost je proizvodnja imunoglobulina koji se nalaze na sluznicama i štite ih od infekcije. Ljudi toga nisu ni svjesni jer nemaju neke veće probleme što se tiče zdravlja, a onda se u ovakvim stanjima mogu pokazati i ljudi se mogu više puta inficirati. A i mi nemamo epidemiju s jednim sojem, već više i ako stvorite imunost protiv jednog soja to ne znači da će vas imunost pokrivati protiv drugog soja, rekao je i dodao da to nije često, ali se događa.

Foto: Hina