Gordan Lauc ruši još jedan mit: Takozvani Long covid ima samo jedan simptom. Svi drugi su povezani sa strahom

Gordan Lauc ruši još jedan mit: Takozvani   Long covid ima samo jedan simptom. Svi drugi su povezani sa strahom

Grodan Lauc piše o takozvanom Long covidu.

“Ozbiljna znanost je spora, no konačno počinjemo razlikovati istinu od panike koju je proširio pandemijski marketing.Osim gubitka njuha, svi drugi simptomi tzv. Long covida nemaju nikakve veze s virusom, već samo sa strahom od virusa.

Pročitajte ovo još jednom. Ljudi nemaju simptome zbog virusa, već zbog straha koji je proširio pandemijski marketing”, ističe Lauc koji je Gordan Lauc ruši još jedan mit: Takozvani Long covid ima samo jedan simptom. Svi drugi su povezani sa strahomrenio tekst mladog hrvatskog liječnika Alena Juginovića koji je trenutno na secijalizaciji na uglednom Harvardu. U nastavku donosimo tekst doktora Juginovića.

“Prema istraživanju s gotovo 27 000 osoba, svi kronični simptomi nakon COVID-19, osim problema s njuhom, bili su povezani s vjerovanjem da su osobe imale bolest, a ne sa stvarnim rezultatima testa na SARS-CoV-2Post-COVID sindrom je skup simptoma koji traje tjednima i mjesecima u određenih osoba nakon što su preboljele COVID-19.

Prema istraživanjima, čak i više od 50% osoba ima barem jedan od brojnih i raznolikih simptoma nakon bolesti, a učestalost i brojnost simptoma izgleda da je povezana s težinom akutne COVID-19 bolesti (1, 2). No, često se postavlja pitanje: kolikom broju ovih kroničnih simptoma je zaista uzrok COVID-19?

Novo istraživanje u časopisu JAMA Internal Medicine pokušalo je dati odgovor.Studija s gotovo 27 000 osoba istraživala je povezanost postojanja kroničnih simptoma nakon COVID-19 ovisno o tome da li su osobe doista bile pozitivne na virus ili su samo mislile da su pozitivne, ali su zapravo negativne. Svakoj osobi iz ove populacije se radio krvni test na antitijela protiv SARS-CoV-2 od svibnja do studenog 2020. godine, a u prosincu 2020. i siječnju iduće godine su prijavili da li su mislili da su pozitivni na virus i da li imaju određene kronične simptome koji traju minimalno 2 mjeseca. Napomena je kako su sudionici (medijan dobi=49) znali rezultate svojih krvnih testova.

No, bez obzira na to, više od polovine onih koji su mislili da su imali bolest su zapravo bili negativni na virus, dok je manje od polovice onih koji su doista bili pozitivni prijavilo da je imalo ikakvu bolest. U ukupnom uzorku, ogromna većina osoba (96.5%) je vjerovala da nije bila inficirana virusom, dok su ostali mislili da su bili pozitivni nekad od svibnja do studenog 2020. godine. Stvarni rezultat testa pokazao je da je 2.3% osoba od ukupnog uzorka mislilo da je negativno, ali je zapravo bilo pozitivno, dok je kod 1.7% osoba bilo obrnuto.

Najviše osoba (8.7% – 10.4%) prijavilo je probleme sa spavanjem, nakon čega je najveći postotak osoba prijavio bol u zglobovima i leđima (5.2% – 7.3%), dok je najmanje osoba (0.3% – 1.1%) imalo problema s njuhom, jednim od specifičnijih simptoma akutnog COVID-19. Zanimljivo, u grupi koja je serološki (antitijela) bila negativna na virus, 8 od 10 najčešćih simptoma bilo je češće u osoba koje su vjerovale da su imale COVID-19 (a po testu su negativne) nego u onih koji su mislili da nemaju bolest (što je serološki točno). Sve simptome možete vidjeti u Tablici 2 koja je na slici ove objave.Rezultati pokazuju kako je vjerovanje u pozitivnost na SARS-CoV-2 bilo pozitivno povezano sa svakim od 18 istraživanih simptoma, osim za probleme sa sluhom i spavanjem. S druge strane, pozitivnost na serološkom testu je bila povezana samo s problemima s njuhom. Ukoliko se uzmu u obzir samo osobe koje su vjerovale da su pozitivne i doista jesu bile, također je pozitivan test bio povezan samo s problemima njuha.

Više je mogućih mehanizama zašto rezultati pokazuju da su simptomi nakon COVID-19 povezani više s vjerovanjem u pozitivnost nego stvarnom testu na SARS-CoV-2. Dva objašnjenja izgledaju najvjerojatnija. Prvo, imanje određenih simptoma (možda zbog nekog drugog stanja) moguće da je dovelo do razmišljanja da osoba mora da je preboljela COVID-19, osobito u kontekstu zabrinutosti i slušanja o post-COVID sindromu. Drugo, moguće je da je su osobe koje su vjerovale da imaju COVID-19 indirektno pogoršale svoje simptome na način što su slabije vježbale ili se hranile drugačije. Naravno, postoje i drugi razlozi te niti jedan od dva navedena ne mora biti primjenjiv na svaku osobu.

Sveukupno, ovo je jedno od prvih istraživanja koje pokazuje da bi simptomi u sklopu post-COVID sindroma (osim problema s njuhom) mogli biti više povezani s vjerovanjem da je osoba imala COVID-19, nego zapravo sa stvarnim rezultatom testa na virus. Buduća istraživanja će zasigurno biti potrebna kako bi dodatno razjasnila ovo zanimljivo pitanje”, piše doktor Juginović.

Foto: Hina