Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u ekskluzivnom je razgovoru s reporterom Dnevnika Nove TV Markom Biočinom komentirao može li se bankarska kriza preliti u Hrvatsku.
“Novac u hrvatskim bankama vrlo je siguran. Banke su dobro kapitalizirane i imaju vrlo visoku likvidnost, što se vidi iz svih pokazatelja. Kapitaliziranost hrvatskih banaka je 24,6 posto, a prosjek Europske unije je 18,9 posto. Koeficijent likvidnosti je 242 posto u odnosu na prosjek EU-a od 162 posto”, rekao je guverner.
Biočina je zatim istaknuo da je i švicarska banka Credit Suisse bila dobro kapitalizirana, ali ju je na kraju ipak kupila najveća tamošnja banka UBS.
“Ona je bila solidno kapitalizirana, ali ne kao hrvatske banke. Drugo, to je banka koja je već neko vrijeme imala problema s poslovnim modelom i rezultatima. Godinama imaju probleme, tako da ono što se dogodilo nije bilo neko veliko iznenađenje”, rekao je Vujčić.
Osim toga, dodao je da su depoziti hrvatskih štediša osigurani do 100.000 eura.
“Tko god ima depozite do tih iznosa, ne mora se brinuti. Čak i u najgorem slučaju, koji ne predviđamo i koji u ovom trenutku nije realna opcija, njihovi su depoziti sigurni. Otprilike 55-60 posto svih depozita u hrvatskim bankama je osigurano“, rekao je.
Biočina ga je također pitao i o cijenama kredita u Hrvatskoj.
“Cijene kredita rastu, ali blaže nego u eurozoni zato što smo imali specifične situacije poput opuštanja mjera monetarne politike. Vidimo da su krediti poduzećima rasli s dva na tri posto, a stanovništvu za pola posto”, odgovorio je.
Također je rekao da je vrhunac inflacije prošao i da će ona padati, ali da se to neće dogoditi brzo.
“Mi očekujemo da će u 2023. prosječna stopa biti sedam posto, što je niže od dvoznamenkaste inflacije koju smo imali 2022. godine. Svakako smo u smjeru pada i to će se nastaviti prema kraju godine”, ustvrdio je Vujčić.
Reporter Dnevnika Nove TV zatim ga je podsjetio na njegov komentar da građani, ako su im cijene previsoke, odu ondje gdje su one niže te ga je potom pitao kakav bi savjet danas dao građanima.
“Hrvatska narodna banka pregledala je podatke najvećih maloprodajnih lanaca, od prodaje hrane, odjeće, namještaja, kućnih potrepština itd. Vidjeli smo da su zbog eura rasle samo cijene usluga, a ne i proizvoda. To je poslije s podacima o inflaciji potvrdio i Zavod za statistiku”, odgovorio je.
“Jedina cijena koja je stvarno porasla, a to je iskustvo i drugih zemalja, jest cijena kave. Porasla je 1. siječnja, očito se zaokruživala na više. Međutim, kada smo gledali periode od 10 dana, polako se to povećanje počelo smanjivati. To znači da su ljudi radili upravo ono o čemu sam govorio i tržište je odradilo svoje”, dodao.
Na kraju ga je razgovora Biočina pitao i o tržištu nekretnina.
“Vidimo da su cijene 2022. godine znatno rasle, ali vidimo i da se promet na tržištu smanjuje. Prošle godine imali smo manji broj transakcija nego 2021. i opet vidimo da se prema četvrtom kvartalu broj transakcija smanjuje. Ono što se obično na tržištu nekretnina događa nakon pada broja transakcija jest pad cijena”, rekao je.
Foto: Hina