Pitanje novog sustava koeficijenata i iznosa rasta plaća privuklo pažnju javnosti i sindikata. Ali to nije jedino sporno pitanje vezano uz novi Zakon, pogotovo kada govorimo o sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Jer, Zakon otvara kudikamo više pitanja, nego što daje odgovora na njih, a neka zakonska rješenja nisu samo temeljito neustavna, već i vrlo opasna i duboko zabrinjavajuća.
Zakon, naime, ukida sigurnost zaposlenja za sveučilišne profesore, pa čak i u najvišim zvanjima, odnosno na radnim mjestima – dakle redovitog profesora u trajnom zvanju, odnosno u trajnom izboru (reformom sustava znanosti i visokog obrazovanja ukinuta su znanstveno-nastavna zvanja, a uvedena radna mjesta, ali dualitet starog i novog sustava još jedno vrijeme će egzistirati u sustavu). Ili drugim riječima, Zakon o plaćama uvodi mogućnost da svi, pa čak i redoviti profesori u trajnom zvanju, odnosno izboru, dobiju otkaz ”preko noći” (točnije, ovisno od slučaja do slučaja, otkazni rok će trajati najmanje dva tjedna, a najdulje mjesec i pol dana), stoji u priopćenju Akademskog sindikata.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Napadnutog onkologa Vrdoljaka brane doktori, znanstvenici i akademici. Čak se uključio i bivši gradonačelnik Splita: Upoznao sam ga kad sam se susreo sa zloćudnom bolešću
Kritike novog Zakona su ozbiljne. Za početak, Zakon je podnormiran i ključne dijelove novog sustava plaća uređuje Vlada i nadležni ministri temeljem osam uredaba i dvaju pravilnikâ. Umjesto da se radi pravne sigurnosti i predvidivosti propisa ta pitanja zakonski normiraju, Zakon širokim i neodređenim odredbama ostavlja Vladi previše prostora za njihovu razradu, te se otvara ustavnopravno pitanje je li se doista Vladi na razradu prepušta uredbodavna ili zakonodavna materija, odnosno radi li se o materiji koja bi trebala biti uređena zakonom, a ne podzakonskim propisima.
Pitanje razgraničenja radi li se ovdje o uredbama za izvršenje zakona ili uredbama na temelju zakonske ovlasti (ne samo u ovom, već i u drugim zakonima poput prošle godine donesenog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti) iznimno je važno ustavnopravno pitanje, jer neosnovano prenošenje ovlasti za reguliranje pitanja koja su u izvornoj nadležnosti zakonodavne vlasti na tijela izvršne vlasti predstavlja upletanje izvršne vlasti u djelokrug zakonodavnog tijela čime se marginalizira i obezvređuje uloga Hrvatskog sabora. Nadalje, Zakon samo parcijalno, a ne cjelovito uređuje sustav plaća (utvrđuje čak 15 kategorija zaposlenika na koje se ne primjenjuje).
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Karolina Vidović Krišto: Milanoviće se može iskupiti za neviteško držanje u Domovinskom ratu. Neka pokaže tajno izvješće SOA-e o Turudiću
Niz zakonskih rješenja je nedovoljno precizan što otvara dvojbe kako će se Zakon primjenjivati u praksi, a posebno opasno je što time Zakon otvara prostor za dodatnu politizaciju i zloupotrebu ne samo u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, već u cijelom sustavu državne uprave i javnim službama. Konačno, vladajući uopće nisu uzeli u obzir da ne bi trebali miješati kruške i jabuke jer postoje bitne razlike između državne uprave i pojedinih javnih službi, što posebno dolazi do izražaja kada se govori o sustavu znanosti i visokog obrazovanja.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Bezosjećajni Nijemac iz Real Madrida: Nije me briga hoće li Hrvat dobiti otkaz
Možda je brzina razlog zašto se donose tako loši zakoni s nedovoljno promišljenim i razrađenim rješenjima, bez objektivne, cjelovite i pouzdane analitičke podloge temeljem koje se zainteresirana javnost može upoznati sa svim učincima zakonskog prijedloga i oblikovati svoje mišljenje o njemu te meritorno i stvarno sudjelovati u javnom savjetovanju. Ali nije opravdanje.
Sama po sebi činjenica da Vlada (i ministar) propisuju postupak i kriterije za ocjenjivanje rada sveučilišnih profesora i znanstvenika, i to mimo već postojećih vrlo razrađenih objektivnih i mjerljivih kriterija i postupaka napredovanja kojima se ocjenjuje njihova uspješnost i učinkovitost (ili neučinkovitost), predstavlja nedopustivo i snažno zadiranje u sveučilišnu autonomiju (akademsku samoupravu), odnosno autonomiju nastavnog osoblja.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: VIDEO: Karolina Vidović Krišto: HDZ najviše vjeruje prokušanim komunističkim kadrovima. Pa znate li tko je Antun Palarić: A što je tek napravio prijatelj Martine Dalić
Puno opasnije je i potpuno neprihvatljivo što se prema Zakonu može dodijeliti ocjena ”ne zadovoljava” čime prestaje služba redovitim otkazom u skladu s općim propisom o radu! Što to konkretno znači? To znači da će i sveučilišni profesori i znanstvenici u najvišem zvanju, odnosno na radnom mjestu, dakle redoviti profesori u trajnom zvanju odnosno izboru, moći na temelju samo jedne negativne ocjene od dekana, ili, rektora (ili osoba koje one ovlaste), u posebnom postupku koji Vlada tek treba propisati i na temelju još uvijek nepoznatih kriterija, koji mogu biti potpuno arbitrarni i ne temeljiti se na objektivnim znanstveno-nastavnim kriterijima koje već moraju ispunjavati, dobiti otkaz! To znači da i zaposlenici u statusu docenta, izvanrednog profesora ili redovitog profesora mogu dobiti otkaz i to neovisno o tome ispunjavaju li ili ne uvjete za napredovanje na više radno mjesto, ili, reizbor!
Drugim riječima Zakonom o plaćama se ukida autonoman položaj sveučilišnih nastavnika koji su stekli čak i najviše stupnjeve znanstveno-nastavnih zvanja (radnih mjesta) te sigurnost njihova zaposlenja zbog stvarne i stalne prijetnje otkazom, i to neovisno o tome ispunjavaju li oni ili ne jedine uvjete koji su relevantni kod ocjenjivanja u sustavu znanosti i visokog obrazovanja – znanstveno-nastavne uvjete, a to znači da Zakon o plaćama ukida akademske slobode!
Podsjetimo, u travnju prošle godine je u Zagrebu registriran novi sindikat u visokom obrazovanju i znanosti, koji je krenuo s aktivnostima početkom akademske godine. Uz postojeća dva, posebno dobro poznati dugovječni Nezavisni sindikat znanosti, novi i mladi Akademski sindikat štitit će interese svojih članova i, naravno, svih zaposlenika u sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Za predsjednicu Akademskog sindikata izabrana je izvanredna profesorica Filozofskog fakulteta Naida-Mihal Brandl, koja je odmah i najavila njegovu središnju aktivnost: izmjene Zakona o viskom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.
„Ovaj zakon obiluje ozbiljnim slabostima i nedorečenostima. I sama priprema Zakona bila je problematična, jer su se javna rasprava i saborska čitanja vodili u kasno proljeće i ljeto prošle godine da bi Zakon bio usvojen u Hrvatskom saboru i stupio na snagu u listopadu 2022. Većina prijedloga koja je došla iz akademske zajednice nije bila usvojena“, istaknula je Naida-Mihal Brandl. „U cijelom tekstu Zakona očit je primat nastavne djelatnosti i visokih učilišta nad znanstvenom i umjetničkom djelatnosti. U samom naslovu Zakona znanstvena djelatnost je na drugom mjestu, sekundarna i manje bitna. Umjetnička djelatnost se u nazivu Zakona i ne spominje iako se njezin opseg i ciljevi reguliraju određenim člancima, posebno 82. i 84.“ naglasila je profesorica Brandl.
Jedan od inicijatora i utemeljitelja Akademskog sindikata je i profesor na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu Miljenko Šimpraga, bivši prorektor Sveučilišta u Zagrebu, sada predsjednik Akademskog savjeta Akademskog sindikata. Za Šimpragu nema nikakve dvojbe oko toga da je „Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u sustavu visokog obrazovanja i znanosti doveo do protuustavnog ograničavanja i sužavanja sveučilišne autonomije, koja predstavlja civilizacijski doseg demokratskih društava“.
„Potom, Zakon je doveo do ukidanja nastavno-znanstvenih zvanja i stalnosti radnih mjesta te autonomije nastavnog osoblja, čime su ugrožene akademske slobode i zaposlenici dovedeni u nepovoljniji položaj. Treće, Zakon je doveo do izbacivanja, sa 65 godina starosti, najizvrsnijeg dijela ljudskog potencijala sustava visokog obrazovanja i znanosti iz sustava financiranja države, pri čemu se čak svjesno diskriminiraju javni službenici u odnosu na državne, koji zakonom mogu raditi do 67. godine na teret države“, spomenuo je Miljenko Šimpraga samo neke od velikih grijeha novog zakona. Zato je i osnovan Akademski sindikat kojemu je cilj – uz podršku članstva i eksperata iz sustava visokog obrazovanja i znanosti i političara koji shvaćaju koliko je taj sustav ključan čimbenik razvoja hrvatskog gospodarstva – zaštititi visoko obrazovanje i izmjenama loših zakona, poput ovoga, razvijati sustav visokog obrazovanja i znanosti u skladu s najboljim europskim standardima.
„Sindikat je interesna udruga radnika, organizacija čiji je smisao djelovanjem utjecati na prava radnika i unaprijediti ih“, istaknuo je profesor radnog i socijalnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Viktor Gotovac, potpredsjednik Akademskog sindikata za visoko obrazovanje. „Donošenjem Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u listopadu 2022. godine, potom općim uređenjem radnih odnosa izmjenama i dopunama Zakona o radu koje su stupile na snagu 2023. godine, bitnije su promijenjeni struktura i uređenje radnih odnosa u sustavima visokog obrazovanja i znanosti. Ta dva složena sustava prevažna su za hrvatsko društvo u cjelini, ali su od početka godine silno opterećena negativnim posljedicama ovih zakonskih intervencija i nedostacima koji otežavaju rad i djelovanje znanstvenika i nastavnika. Stoga je ova godina pravi trenutak da se na izazove odgovori inicijativama nove sindikalne organizacije, kojima će se spriječiti negativne posljedice na organizaciju ovih sustava, a u suradnji s drugim dionicima razvijati produktivno visokoobrazovano i znanstveno okruženje“, istaknuo je Gotovac.
„Ideja o osnivanju Akademskog sindikata, kao novog u sustavu visokog obrazovanja i znanosti, pojavila se kad smo shvatili da nakon donošenja loših zakona nema više organizacije koja će u narednom razdoblju štititi sustav, njegove zaposlenike i institucije i pomoći njegovom razvoju“, naglasio je profesor Šimpraga. „U svakom društvu sindikati moraju djelovati kao zaštitni faktor. Moraju biti demokratski i mora ih biti više. Zašto? Bi li hrvatska nogometna reprezentacija postigla uspjeh na dvama posljednjim svjetskim prvenstvima da u Hrvatskoj nogometnoj ligi igraju samo dva kluba? Sigurno ne bi. U sustavu visokog obrazovanja i znanosti trenutno djeluju samo dva sindikata, koja po mišljenju mnogih nisu dala očekivani doprinos zaštiti sustava za vrijeme donošenja aktualnih zakona. Stoga nam je postalo posve jasno da u sustavu treba još jedan sindikat čija je uloga postati najjači ‘zaštitni faktor’ sustava ili ‘Real Madrid u HNL-u’. Pažljivo smo birali čelne ljude, formirali dodatno ekspertno tijelo Akademski savjet kao savjetodavno tijelo predsjednice i Predsjedništva sindikata“, istaknuo je Miljenko Šimpraga.