Branko Smerdel, jedan od stručnjaka koji je bio u skupini koja je pisala Ustav, reagirao je na Mostov prijedlog o raspisivanju ustavotvornog referenduma o nacionalnim manjinama, nazvavši ga nečuvenom ustavnom dekonstrukcijom. Most je jučer predložio referendumom o tome da zastupnici manjina više ne mogu glasati o imenovanju vlade i donošenju proračuna, ali bi zauzvrat dobili pravo veta na zakone koji se tiču pripadnika manjina. “Nečuvena dekonstrukcija iz Mosta! Upozoravam: jednom zajamčena ustavna jamstva manjina ne mogu se na ovaj način oduzeti, niti se može isključiti ustavni sud, niti propisivati posebne većine koje Ustav ne predviđa”, napisao je na Facebooku, javlja Večernji list.
Robert Podolnjak pojasnio je Mostov prijedlog: “Zastupnici nacionalnih manjina ne bi imali pravo odlučivanja o formiranju vlada i o donošenju proračuna. Zauzvrat bi zastupnici manjina, kao grupacija, imali pravo veta na sve zakone koji se odnose na prava nacionalnih manjina. Dakle, većina zastupnika manjina imala bi pravo na suspenzivni veto na tu vrstu zakona za koje se posebno zainteresirani. Veto zastupnika manjina Hrvatski bi sabor mogao preglasati isključivo tročetvrtinskom većinom svih zastupnika”, rekao je na konferenciji za medije. Riječ je o prijedlogu starom deset godina koji je proizašao iz radne skupine bivšeg predsjednika Ive Josipovića, u čijem su radu sudjelovali profesori ustavnog prava sa svih pravnih fakulteta u Hrvatskoj, uključujući i Podolnjaka.
O reguliranju statusa zastupnika nacionalnih manjina na način na koji je to predloženo, odlučivali bi građani na ustavotvornom referendumu kojeg bi raspisao Hrvatski sabor. “Svjesni smo da je proces formiranja vlade nakon izbora iznimno politiziran, naročito zbog potencijalnog sudjelovanja zastupnika nacionalnih manjina u formiranju vlade i parlamentarne većine. Drugo, činjenica da zastupnici nacionalnih manjina čine taj presudni jezičac na vagi koji odlučuje tko će činiti većinu, nije dobra ni za njih same”, kazao je Podolnjak.
Na stranu sada pravne začkoljice i nadmudrivanja profesora, ovdje je puno zanimljivije znati što je profesor Smerdel mislio o tome da manjinski zastupnici budu jezičac na vagi pri formiranju Vlade. Pronašli smo njegovu izjavu iz 2009. godine u kojoj je ustvrdio da manjinski zastupnici ne bi trebali sudjelovati u formiranju Vlade.
Donosimo tekst koji je objavljen u Jutarnjim listu 2009. godine. Autorica je Jelena Lovrić.
“Vladimir Šeks ovaj je put u pravu. Njegova, u ime HDZ-a izražena “načelna rezerva” prema uvođenju dopunskog prava glasa za manjine, što će biti jedna od vrućih tema rasprave o izmjenama Ustava, ima rezona. Opozicija u svom paketu ustavnih promjena predlaže pozitivnu diskriminaciju nacionalnih manjina: pripadnici manjina više se ne bi morali odlučivati između glasanja za opću ili nacionalnu listu. Mogli bi glasati za obje. Umjesto sadašnje ili-ili situacije, opozicija traži i-i model. Predlagači vjerojatno shvaćaju da dvostruko pravo glasa teško mogu ugurati u Ustav, ali će barem HDZ istjerati na čistac. Vladajuća ga stranka već godinama obećava, uvijek s figom u džepu. Na tome je gradila svoje aranžmane s manjincima, bez stvarne namjere da zapisano i realizira.
S parlamentarnom zastupljenošću nacionalnih manjina u Hrvatskoj ima ozbiljnih problema. Na papiru standardi su vrlo visoki. Analiza dosadašnje prakse vjerojatno bi pokazala da najveći problem nije u sada potenciranom dodatnom pravu glasa. Dvostruko pravo glasa eliminiralo bi neugodnost da se pripadnici manjina na izbornome mjestu moraju izjašnjavati o svome nacionalnom statusu, što u Hrvatskoj ni danas nije posve bezbolno. Ali to je uglavnom sva korist koja bi se m4ogla postići. Uvođenje dodatnog prava glasa manjinama ne osigurava nikakve praktične probitke. Ali bi moglo pokvariti posljednjih godina teško građeno međunacionalno normaliziranje. Pozitivna izborna diskriminacija manjinaca neminovno će, i u konačnici nepotrebno, obnoviti dobrim dijelom već adaktirane neproduktivne debate i napetosti. Hrvatsku bi mogla vratiti u vrijeme nacionalnog razvrstavanja i prebrojavanja. Ako Hrvati uvođenje dodatnog prava glasa dožive kao nepravdu, ni za manjine nije dobro. Svakako, rizici su veći od koristi.
Jedan drugi, krajnje problematičan aspekt manjinskog predstavništva u Saboru nitko se iz politike ne usudi dotaći. Stručnjak za ustavno pravo Branko Smerdel ističe da se manjinama moraju garantirati sva moguća prava, ali da njihovi zastupnici ne bi trebali sudjelovati u formiranju Vlade. Ne bi se smjeli pojavljivati u ulozi jezičca na vagi koji odlučuje o tome tko će formirati vlast. U Njemačkoj u jednoj saveznoj državi danska manjina, jedina u Europi, uživa izbornu pozitivnu diskriminaciju, ali ona je samo jednom, u prvim poratnim izborima, svojim glasom presudila tko će vladati zemljom, što joj je njemačka javnost žestoko zamjerila. Nikada više nije ponovila tu pogrešku. Kod nas ni manjine, a ni glavne političke stranke uopće ne akceptiraju problem.
Umjesto da manjinski zastupnici sačuvaju neutralnost – jer nije korektno da nacionalne manjine većini određuju odnos političkih snaga u parlamentu – u Hrvatskoj su se oni pretvorili u pravi trgovački klub. Funkcioniraju kao rezerva za popunjavanje vladajuće većine i masno to naplaćuju. Premda im je izborni legitimitet tanak, u Sabor ulaze s nekoliko stotina glasova, uživaju potpuni mandat i ne vide ništa problematično u tome da presuđuju tko će vladati Hrvatskom. Taj aspekt parlamentarnog predstavništva nacionalnih manjina, koji je rezultirao stvaranjem njihovih uvijek istih, profesionalnih predstavnika, svojevrsnih manjinskih baruna, najurgentnije vapi za promjenom”, napisala je Jelena Lovrić u Jutanjrm listu.
Razgovarali smo s profesorom Smerdelom koji nam je potvrdio da je razgovarao s Jelenom Lovrić kada je isala ovaj tekst. Međutim, smatra da ga Jelena Lovrić tada nije do kraja korektno citirala.
“Nepotpuno i zavaravajuće. Ja sam unaprijed 2002. godine upozoravao na neželjene učinke i nemogućnost promjene takvih rješenja bez s sporazuma”, kratko je komentirao profesor Smerdel.
Foto: Hina