Pandemija nas je uvela u duboki svijet videokomunikacija i čini se da se stvari više nikada neće vratiti na staro. Vrijeme masovnih sastanka uživo brojnih uprava, kreativnih timova ili novinskih redakcija je iza nas. No je li to dobro i jesmo li napredovali ili nazadovali po pitanju komuniciranja i kreativnog doprinosa. Kako donosi najnovija američka studija pokazalo se da su zaposlenici lošiji u smišljanju kreativnih zamisli za vrijeme videokomunikacije u usporedbi s osmišljavanjem novih ideja tijekom sastanaka uživo.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature i ukazuju na to da bi se ovaj kreativni proces ipak trebao odvijati u uredskim prostorima.
-Pandemija je promijenila prirodu uredskog rada te je utjecala na porast videosastanaka i malo je vjerojatno da će se takva praksa izmijeniti budući da rad od kuće postaje sve uobičajeniji u cijelome svijetu, prenosi Hina.
Nastojeći otkriti kako ova golema promjena utječe na kreativnost radnika, američki su istraživači odlučili proučiti nov način suradnje među gotovo 1500 zaposlenika jedne telekomunikacijske tvrtke s podružnicama u Finskoj, Mađarskoj, Indiji, Izraelu i Portugalu. Zaposlenici su radili u parovima, dio njih za istim stolom, a dio putem Zooma. Zadatak im je bio osmisliti što više kreativnih ideja za proizvode tvrtke, a zatim su njihovi nadređeni birali najbolju. Rezultati studije su pokazali da su parovi koji su razgovarali uživo iznijeli oko 15 posto više kreativnih ideja u odnosu na parove koji su surađivali putem Zooma.
Slični su bili i rezultati eksperimenta u kojemu je sudjelovalo više od 600 studenata. I oni su radili u parovima, a zadatak im je bio osmisliti kreativne ideje za frizbi ili zaštitnu foliju sa zračnim jastučićima. I u ovom su slučaju parovi koji su radili uživo iznijeli oko 14 posto više kreativnih zamisli. No to ne znači da su Zoom, Skype i ostale aplikacije za videokonferencije loš način za komunikaciju, kažu američki istraživači. U oba se slučaja pokazalo da je videokomunikacija bila jednako učinkovita u izboru najbolje ideje, što je odluka koja zahtijeva “kognitivno fokusiranje i analitičko razmišljanje”, stoji u studiji.
Da bi shvatili u čemu je razlika istraživači su pratili poglede sudionika za vrijeme misaonog procesa. Tijekom virtualne suradnje sudionici su puno češće gledali u svojeg partnera, zapravo gotovo dvostruko češće, nauštrb šireg okruženja”, rekla je koautorica studije Melanie Brucks, docentica marketinga na Sveučilištu Columbia. Studija je pokazala da “videokonferencija ometa generiranje ideja jer komunikatore usmjerava gotovo isključivo na ekran, što potiče uži kognitivni fokus”. Takva usredotočenost može pomoći pri izboru najbolje ideje, no istodobno sprečava kreativan proces njezina osmišljavanja. Brucks tvrdi da su ljudi “najkreativniji kad su slobodni i nefokusirani”.
-Zbog toga uvijek predlažem da isključite kameru tijekom generiranja poslovnih ideja, jer u tom slučaju možete hodati uokolo, možete gledati oko sebe. Ovi bi rezultati mogli biti korisni u slučaju kada tvrtke planiraju rad na daljinu, pokazala je studija, osobito u hibridnim varijantama kućnih ureda. U tom bi slučaju bilo bolje dati prioritet stvaranju kreativnih ideja tijekom sastanaka uživo, kaže Brucks.
Istraživači su napomenuli da su bili prisiljeni isključiti rezultate koje su dobili od inženjera telekomunikacijske tvrtke u Poljskoj, jer su se oni, za razliku od ostalih grupa, sastali u hotelskoj konferencijskoj sali.
-Možda su upravo zbog toga sudionici istraživanja pokazali golemu neusklađenost. Naime, pozornost im je, među ostalim oduzimala zaokupljenost stankom za kavu i snack. Oboje im je bilo dostupno u radnoj prostoriji, navodi se u studiji.
Dakle mnogo je problema i disharmonije u takvom načinu komuniciranja i očito će se u budućnosti tražiti i iznalaziti najprikladniji i najefikasniji načini da se bude kreativan i putem video i drugih vrsta komunikacija. No na koncu vjerojatno nikada neće prestati potreba za sastancima uživo i u idućem razdoblju za očekivati je kombinacija obaju načina i da njihovo prožimanje moglo bi donijeti neka nova viđenja, pomake ili stvaralačku sinergiju.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.
Foto: Hina