Državni zavod za statistiku je objavio podatke o kretanju potrošačkih cijena iz kojih su vidljivi stvarni efekti sniženog PDV-a na hranu. Prema podacima DZS-a, u siječnju su pojeftinili samo meso i voće. Cijene voća pale su za 2,3 posto, mesa za 1,7 posto. Sva ostala hrana u siječnju je bila skuplja nego mjesec dana ranije.

Velika pojeftinjenja, koje su najavljivali i reklamirali trgovci, a očekivala Vlada, nisu se dogodila. Naprotiv, cijene hrane i bezalkoholnih pića u siječnju su bile 0,4 posto više nego u prosincu 2018. godine.

Podsjetimo, najveći trgovački lanci objavili su da su cijene proizvoda (svježe meso, riba, voće i povrće, suho mahunasto povrće, jaja i pelene) na koje se niži PDV počeo obračunavati od 1. siječnja 2019. snizili već u prosincu 2018. godine. Osim što su nižim cijenama u prosincu potaknuli blagdansku potrošnju, trgovci su na neki način “zamaglili” utvrđivanje stvarnih efekata snižene stope PDV-a, piše Prvi plan.

Prema nekim procjenama stručnjaka, učinci gotovo prepolovljenog PDV-a mogu se očekivati tek za dva do tri mjeseca, tim više što na cijene nekih proizvoda ovise o sezonalnosti u opskrbi. No, prvi podaci DZS o kretanju cijena nakon primjene nižeg PDV-a nisu ohrabrujući.

U siječnju su najviše, za 3,7 posto, poskupila ulja i masti te kava, čaj i kakao (2,6 posto). Ti proizvodi nisu obuhvaćeni snižavanjem PDV-a. Usprkos nižoj stopi PDV-a, povrće je u siječnju bilo 1,4 posto skuplje nego u prosincu 2018. godine. I na godišnjoj razini cijene povrća su najviše porasle – u siječnju ove godine povrće je bilo 4,6 posto skuplje nego u siječnju 2018.

No, cijene voća osim što su najviše pale u siječnju, bilježe najveći pad i na godišnjoj razini – voće je bilo čak 9,9 posto jeftinije nego u siječnju prošle godine.Mlijeko, sir i jaja bili su skuplji 1,6 posto nego u prosincu, bezalkoholna pića poskupila su 1,5 posto, a riba 1,2 posto.

Kada se sve zbroji, cijene hrane u siječnju bile su 0,4 posto više nego u prosincu. U odnosu na siječanj 2018. hrana je ipak bila jeftinija za 0,8 posto. Izdaci za hranu i bezalkoholna pića najveća su stavka u kućnom budžetu prosječne hrvatske obitelji – u potrošačkoj košarici sudjeluju s 27,81 posto.

Foto: Damir Senčar/Hina