Pokojni novinar Vladimir Matijanić bolovao je od Sjögrenova sindroma. O kakvoj je bolesti riječ?
Sjögrenov sindrom je autoimuna kronična i upalna bolest koja se može prepoznati po simptomima suhoće očiju ili usta.
Često se pojavljuje kod osoba koje imaju još neku autoimunu bolest, a tretira se ublažavanjem simptoma bolesti.
Što uzrokuje Sjögrenov sindrom?
Sjögrenov sindrom ime je dobio po oftalmologu Henriku Sjögrenu koji je prvi opisao simptome bolesti. Kod ovog sindroma imunološki sustav osobe napada vlastite stanice i tkiva jer ih prepoznaje kao strano tijelo. Točnije, ovdje bijele krvne stanice, koje nas štite od raznih mikroorganizama, napadaju žlijezde koje stvaraju vlažnost, a rezultat su suhoća nekih dijelova tijela, prenosi N1.
Ne zna se točan razlog zašto ga neki ljudi razviju, dok drugi ne. Pokazalo se kako na to utječu geni osobe, preboljene određene virusne ili bakterijske infekcije te mnogi vanjski faktori. Češće se pojavljuje kod osoba starijih od 40 godina te kod žena. Jednako tako je češći kod osoba koje već imaju neku autoimunu bolest kao što su lupus ili reumatoidni artritis te se ovdje radi o sekundarnom Sjögrenovom sindromu, odnosno kada se stanje razvilo zbog druge bolesti.
Primarni Sjögrenov sindrom znači da se stanje razvilo bez utjecaja druge bolesti.
Kako prepoznati Sjögrenov sindrom?
Prvi znakovi ovog stanja će upućivati na suhoću očiju ili usta, a jednako tako se mogu pojaviti problemi s drugim dijelovima tijela. Simptomi mogu bitno utjecati na svakodnevne aktivnosti, ali se mogu i tretirati.
Ključni znakovi Sjögrenovog sindroma su:
– suhoća ili crvenilo očiju
– suhoća usta i grla
– suhoća u nosu
– suhoća kože
– suhoća rodnice
– problemi s govorom ili gutanjem
Osim navedenoga, može doći do bolova i slabe pokretljivosti zglobova, do bolova u mišićima, umora, suhog kašlja, promjena u okusu ili mirisu, natečenih žlijezda slinovnica te do osipa, pogotovo onog izazvanog suncem. Kod nekih će ova bolest izazvati blage simptome, dok će nekima onemogućiti normalno obavljanje određenih poslova, a može dovesti i do upale pluća, zahvatiti jetru, gušteraču, bubrege i limfne čvorove.
Na sreću, simptomi se s vremenom, uz uzimanje lijekova, smanjuju.
Kada je potrebno posjetiti liječnika?
Kada se pojavi bilo koji od simptoma, a koji ne prestaje nakon tjedan dana, potrebno je posjetiti liječnika. Kako bi se potvrdila dijagnoza, liječnik će tražiti dodatne pretrage kao što su: krvna slika gdje se vidi razina bijelih krvnih stanica i razina antitijela imunoglobulina, pretrage i testovi očiju kojima se određuje suhoća (kao što je Schirmerov test kojim se mjeri količina izlučenih suza) ili pak testovi koji pokazuju koliko se proizvodi sline u ustima, a nekada će biti potrebna i biopsija slinovnica.
Kako se tretira Sjögrenov sindrom?
Konkretan lijek za ovu bolest ne postoji jer se radi o doživotnom stanju. Umjesto toga postoji niz načina kako se mogu tretirati i ublažiti simptomi. Tako mogu pomoći kapi za oči koje vlaže oči kao što su umjetne suze, sprejevi ili gelovi koji vlaže usta, žvakače gume bez šećera, ispiranje usta umjetnom slinom, te lijekovi koji pomažu tijelu da proizvodi više sline ili više suza. U nekim će slučajevima biti potrebna operacija, dok natečenim žlijezdama slinovnicama mogu pomoći topli oblozi ili analgetici.
Jednako tako, osoba koja ima ovaj sindrom treba izbjegavati zadimljena mjesta, vjetar i suhi zrak. Potrebno je izbjegavati lijekove koji mogu dodatno smanjiti lučenje sline kao što su antihistaminici i dekongestivi.
Također, osoba ne smije predugo gledati u ekran računala, mobitela ili televizora, a važno je i dobro održavanje oralne higijene, točnije redovito pranje zubi i česti odlazak kod stomatologa.
Zaključak
Sjögrenov sindrom je autoimuna bolest koja može biti primarna ili sekundarna, a prvi simptomi su suhoća grla i očiju. Osim toga, može se javiti niz drugih problema, a kod svake osobe će se oni manifestirati drugačije. Ovo je doživotno stanje te se tretira ublažavanjem simptoma kako bi se mogle što lakše obavljati svakodnevne aktivnosti.