Premijerov žetončić zabrinut: Hrelja kaže kako umirovljenici s najmanjim mirovinama teško mogu podnijeti ovakvu dinamiku

Premijerov žetončić zabrinut: Hrelja kaže kako umirovljenici s najmanjim mirovinama teško mogu podnijeti ovakvu dinamiku

Saborski zastupnik Silvano Hrelja u Novom danu komentirao je odluku o usklađivanju mirovina od 1. srpnja, kao i situaciju s umirovljenicima u Hrvatskoj.

Aktualna vrijednost mirovine povećana je od 1. srpnja za 2,46 posto. Radi se o usklađivanju mirovina od 1. srpnja na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku o indeksu potrošačkih cijena i nominalnom indeksu prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za razdoblje prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na drugih šest mjesece 2020.

“Radi se o institutu usklađenja. Nominalno je veći iznos u novcu, no radi se o zaštiti kupovne moći umirovljenika”, kazao je Silvano Hrelja u Novom danu i dodao:

“U normalnim vremenima ta bi formula bila zadovoljavajuća i održavala realnu razinu mirovina, no u ovim turbulentnim vremenima gdje se povećava potrošnja, potražnja za radnom snagom povećava plaće, ta formula je vezana uz porast plaća u posjednjih 6 mjeseci i rast potrošačkih cijena. To nije zadovoljavajuće, pogotovo za one s ispodprosječnim mirovinama, a takvih u Hrvatskoj ima najviše. Zabrinut sam za njih, oni ovakvu dinamiku događaja teško mogu podnijeti, često su deprimirani, puni gorčine. Ljudi svakodnevno zovu da im je teško. Ja želim nešto napraviti, ali jedan čovjek ima ograničene mogućnosti. Znam da im je teško u ovoj situaciji.”, prenosi N1.

Na pitanje o kolikom se povećanju mirovine radi, Hrelja kaže:

“To je simbolično povećanje od 25 do 63 kune za prosječnu mirovnu. Makroekonomisti kukaju nad državnim proračunom i izračunat će koliko to milijuna kuna dodatnih zahtijeva, i tu je prostor sukoba. Prema anketama kolike su plaće zaposlenih po trgovačkim centrima, one mogu dati samo najniže mirovine. Problem visine mirovine nije samo vezan uz ovu formulu, nego je problem niskih mirovina i u tome što su male uplate doprinosa i velik je broj korisnika najniže prijevremene mirovine što generira sve više niskih mirovina.

Minimalna plaća će dati najmanju mirovinu, to je nepodnošljivo, tu moramo intervenirati kao društvo jer sve više ljudi ulazi u zonu siromaštva. Iduće tri godine se moramo uhvatiti u koštac s borbom protiv siromaštva. Guram veliki projekt obiteljskih mirovina, on pomaže izvući oko 220.000 korisnica obiteljskih mirovina iz zone siromaštva. Teško možemo utjecati na potrošačke cijene, ali možemo se možemo boriti da zaštitimo građane da žive na razini dostojanstva.”

Ističe da su ljudi desetljećima uplaćivali doprinose, a radi se o “najobezvređenijim doprinosima koji su uplaćeni”. “Ako bračni partneri skupe 80 godina staža, jedan umre, partner ima pravo na svoju mirovinu ili 70% one bračnog druga. Naš model donosi da imaju svoju mirovinu i 50% mirovine bračnog druga”, pojasnio je Hrelja.

“Moji prijedlozi su akceptirani, pozitivno je premijer iznio stav. Neki će biti povučeni pa upućeni novi, neki su već raspravljeni, na svima će se raditi. Kruna posla jesu obiteljske mirovine kao rak rana hrvatskog mirovinskog sustava. Te naše žene nakon smrti partnera zaslužuju puno više”, dodao je.

Komentirajući državne mirovine rekao je:

“Imamo iznad 7.000 korisnika nacionalne naknade za starost. Najavljivano je kao velika pomoć, no to je u dijelu supstitucija za socijalnu skrb i taj iznos ne može nikome pomoći da živi u granicama ljudskog dostojanstva, to su iznosi ispod ljudskog dostojanstva. Naslušao sam se puno obećanja. U tim iznosima to nije moj projekt, podržao sam reda radi da ljudi nešto dobiju, no oni zaslužuju veću socijalnu zaštitu od nacionalne naknade za starost. Ona nije ni blizu dala rezultat kad je najavljivana kao veliko rješenje.”

Silvano Hrelja će nakon završetka ovog mandata najvjerojatnije u mirovinu pa na pitanje zna li kolika će mu biti mirovina, odgovara:

“Imam 44 godine radnog staža, mislim da će biti veća od saborske mirovine. Ne znam, nisam još računao, ali trebala bi biti oko 7.000 kuna.”