Vijest o smrti crnogorskog glumca s javnosti je podijelila njegova obitelj, koja je otkrila kako je Žarko Laušević izgubio životnu bitku ‘Obavještavamo javnost da je danas 15.11.2023. naš suprug i otac Žarko Laušević preminuo u 63. godini života, nakon kratke i teške bolesti. O datumu i mjestu sahrane javnost će biti pravovremeno obaviještena. U ime obitelji Anita Laušević.’
Objava je to koja je danas rasužila glumački svijet, ali i sve štovatelje lika i djela crnogorskog glumca Žarka Lauševića. U bolnici je, prema pisanju medija iz regije, završio još prije dva mjeseca, zbog problema s plućima, da bi se prošlog mjeseca pojavi na premijeri filma ‘Heroji Hilijarda’, gdje ga je publika dočekala i nagradila gromoglasnim aplauzom.
Rođen 19. siječnja 1960. na Cetinju, Laušević je gimnaziju pohađao u Podgorici, a glumom se poželio baviti tijekom jednog sata književnosti, javlja Tportal.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Gazda Ivica Todorić konačno otkrio koliko je “težak” i koliko vrijedi njegov dio dvorca: Sve sam pošteno zaradio danonoćnim radom
Slavu je stekao 80-ih godina prošloga stoljeća kada je glumio Miloša Oblića u kultnom filmu ‘Boj na Kosovu’. Tijekom svoje bogate karijere ostvario je brojne uloge, od koje se posebno pamte – ‘Šmeker’ (1985), ‘Svečana obveza’ (TV) (1986), ‘Dogodilo se na današnji dan’ (1987), ‘Oficir s ružom’ (1987), ‘Braća po materi’ (1988), ‘Boj na Kosovu’ (1989), ‘Originalni falsifikata’ (1991), ‘Bolje od bekstva’ (1993), ‘Kaži zašto me ostavi’ (1993) i ‘Nož’ (1999).
Laušević je postao jedan od najpriznatijih glumaca u svim republikama i pokrajinama bivše SFRJ. Bio je poznat i po knjizi koju je napisao nakon što je bio u zatvoru, radi ubojstva iz nehaja. Za ulogu u filmu koji je nastao u koprodukciji hrvatske i srpske kinematografije ‘Oficir s ružom’ iz 1987., dobio je Zlatnu arenu na Pulskom filmskom festivalu za najboljeg glavnog glumca.
Zahvaljujući seriji ‘Sivi dom’ postao je svejugoslavenska zvijezda prije nego što je diplomirao. U 28. godini dobio je, dakle, glavnu pulsku glumačku nagradu za film ‘Oficir s ružom’ Dejana Šorka, piše Jutarnji list.
U ljeto 1993. godine, Žarka Lauševića je napala grupa huligana ispred jednog kafića u Podgorici, on je iz svog pištolja usmrtio dvojicu napadača, a trećeg teško ranio. Najprije je osuđen na 13 godina zatvora, a 1998. kazna mu je promijenjena na četiri godine zatvora. Pušten je nakon što je odslužio 4,5 godine. Od 1999. je bio u Sjedinjenim Američkim Državama.
Odlukom Vrhovnog suda 2001. godine, ponovno je osuđen na 13 godina zatvora, a 2011. pomilovao ga je tadašnji predsjednik Srbije.
Knjigu o tom događaju te o zatvoru pod nazivom ‘Godina prođe, dan nikad: dnevnik jedne robije’ u Hrvatskoj je izdao nakladnik Profil.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Preminuo je poznati crnogorski glumac: Počinio je dvostruko ubojstvo i to mu je obilježilo život
Laušević je bolovao je od karcinoma pluća
Karcinom pluća je maligni tumor pluća a histološki može biti karcinom malih stanica (mikrocelularni) ili ne–malih stanica (nemikrocelularni). Pušenje je glavni faktor rizika za većinu tipova raka. Simptomi su kašalj, neodređene tegobe u prsima, a rjeđe, hemoptize, ali mnogi bolesnici nemaju simptoma pa se neki pacijenti prvi put javljaju kad je bolest već metastazirala. Dijagnoza počiva na RTG–u pluća ili CT–u toraksa, a potvrđuje se biopsijom. Liječi se kirurški, kemoterapijom i/ili zračenjem. Unatoč napretku u liječenju, prognoza je loša pa je najvažnije rano otkrivanje i prevencija.
Epidemiologija, patofiziologija i klasifikacija
U SAD–u se svake godine otkrije 171.900 novih slučajeva karcinoma pluća a godišnje umre 157.200 ljudi. Incidencija raste u žena a čini se da se izjednačuje s onom u muškaraca. Crnci su posebno visokorizična skupina.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Slavni srpski košarkaš, koji je igrao s Draženom Petrovićem u Šibenki, ima velikih problema: Razmetni sin ga želi izbaciti iz stana
Pušenje cigareta, uključujući i pasivno pušenje je najvažniji uzrok. Rizik ovisi o životnoj dobi, intenzitetu pušenja i pušačkom stažu. Po prestanku pušenja rizik se smanjuje ali se vjerojatno nikada ne vraća na normalu. Izloženost radonu, plinovitom produktu raspada radija i urana je najvažniji faktor rizika u nepušača. Profesionalna izloženost radonu (zaposleni u rudnicima urana), azbestu (radnici u građevinarstvu, cjevovodima, brodogradilištima i u automobilskoj industriji), siliciju (rudari i pjeskari), arsenu (radnici u valjaonicama bakra, proizvodnji pesticida i drvnoj industriji), kromatima (u čeličanama i tvornicama za proizvodnju boja), niklu (u proizvodnji akumulatora i nehrđajućeg čelika); klorometil eteru, beriliju i emisija iz koksara (radnici u čeličanama) doprinosi pojavi ove bolesti, ali u malom broju slučajeva godišnje (vidi Pogl. 57 na str. 469).
Rizik od raka je veći kada postoji kombinirani utjecaj, tj. izloženost toksinima i pušenje, nego kada je samo jedna vrsta rizika u pitanju. KOPB i plućna fibroza mogu povećati sklonost ovoj bolesti; unošenje β–karotena može povećati podložnost u pušača. Zagađen zrak i dim cigare sadrže kancerogene tvari, ali nije dokazano da izazivaju karcinom pluća.