Na koji način tehnologija utječe na razvoj mozga naše djece i šta pod hitno treba mijenjati u odgoju i obrazovanju? O tome je na K1 televiziji govorio dr Ranko Rajović, specijalist interne medicine, magistar neurofiziologije, autor NTC programa koji predaje u Sloveniji i osnivač Mense u regiji.
“Mozak naše djece postaje drugačiji. Već dugo godina učitelji i odgojitelji upozoravaju da je svaka nova generacija koja stigne u prvi razred malo slabija u odnosu na prethodnu”, izjavio je dr. Rajović u „Uranku“.
.
“Motorički su slabiji, sa slabijim općim znanjem, sebičniji su, empatija je slabija. Postojala je ideja da se istraživanja iz medicinskog znanja primjene u praktičnu pedagogiju. Mi u medicini dobivamo odgovore šta se događa u mozgu naše djece, mi nismo bili spremni za ovo što se dogodilo u OŠ „Vladislav Ribnikar“, mada se već vidjelo da nešto nije u redu već godinama sa ponašanjem djece. Vršnjačko nasilje je u porastu u cijeloj srednjoj Europi. Jučer je izašao tekst u Sloveniji da postoje nezamislivi razmjeri vršnjačkog nasilja, toga nikada nije bilo.
Mame i oksitocin
Dr. Rajović smatra da ne možemo optužiti samo internet i reality programe, jer sve zajedno utječe na ponašanje djeteta. “Prvo ćemo krenuti od roditelja, oni su najodgovorniji. To prvo okruženje za dijete čine roditelji. Okruženje je važno 100% za razvoj djeteta. Nekada se tvrdilo da je 50% genetika, a 50% okruženje, ali to nije točno. Genetika je 100% potencijal, ali razvoj potencijala ovisi 100% od okruženja“, kazao je on i napomenuo: “Mi prvo imamo prezaštićenje, to je sociološki fenomen. Da bih objasnio reakciju roditelja, na primjer mame, moram objasniti hormone, jer oni upravljaju nama, samim tim na naše ponašanje. Mama kada rodi bebu, dobije ogromne količine hormona oksitocina, hormona ljubavi. Biologija je tako napravila da mama zaštiti bebu. Ako beba plače, tko prvi ide da je vidi – mama ili tata? Pa mama. Beba stane na noge – tko prvi skače? Ponovo mama. Oksitocin upravlja mamom, zato se javi prezaštićenje i tata je tu da ga neutralizira. Nekada je mama imala dvoje, troje ili desetoro djece pa to nije bilo vidljivo. To izgleda tako da sve najbolje želimo za naše dijete.
Greške tijekom odrastanja
Dr Rajović je istakao u „Uranku“ neke od grešaka koji roditelji prave tijekom odrastanja bebe. “Prva greška: roza soba se kupuje za kćerke, a plava za sinove. Nobelova nagrada je dodijeljena profesoru Vizelu koji je zaključio da je velika stimulacija za mozak djeteta kontrast, beba 30 dana gotovo ne vidi ništa, pa dajte kontraste. Druga greška tipično za mamu je da bebu pritisne na grudi i to je najzaštićeniji položaj, sreća tu je tata koji vrti bebu po rukama. Glava koja se ne pomiče neće povezati ramena i noge, držite glavu bebe, ali nemojte je fiksirati, to je bitno zbog stimulansa. Zaštititi dijete je dobro, ali prezaštićenje nije. Na taj način mozak dobiva manje impulsa i neke regije su smanjene, to se već upisuje u neuromedicini. Erich Fromm je u prošlom stoljeću pisao o tome da je to dio potrošačkog mentaliteta, i imamo djecu koja žive „otvorenih usta“. Najbolje tenisice, igračke… Dijete nauči imati sve najbolje, ne zna šta znači čekati. Ako dijete onda nešto ne može, u pubertetu dolazimo do problema: frustracije, prag tolerancije je nula… Mi tako podižemo dijete”, dodao je.
Dr. Rajović ističe da roditelji traže uspjeh od djeteta i da zato dijete ide na jednu, tri ili pet aktivnosti. “Dijete kao mali robot obavlja stvari okolo, a mozak tog djeteta radi drugačije i ne može izdržati. Djeca izdrže zato što vole mamu i tatu, da ih ne razočaraju. Dijete ima specifičan mozak koji radi na teta valovima, što znači da mora živjeti, gleda, provjerava i uđe u duboke regije mozga. Dijete s pet godina je na prozoru, gleda u pticu kako je sletjela, uzela par zrna i odletjela, djetetu to traje i pamti svaki detalj, urezuje mu se u mozak. Nekada je bilo tako da dijete bude tu, da ga vidimo u prostoriji, zbog fizičke sigurnosti. To je ostalo, ali dijete danas dobije tablet i kompjutor i ulazi u nepoznat svijet. Radio sam sedam godina istraživanja s mlađim razredima osnovne škole u Srbiji, Sloveniji, Italiji i Hrvatskoj. Već tada je 50 posto naših učenika provodilo po četiri – pet sati zadubljeno u mobilne telefone.
Njima su se igrališta i parkovi preselili u telefon i evo što se događa”, kazao je u “Uranku“ dr. Ranko Rajović.
Virtualni svijet
Dr Ranko Rajović je govorio i o virtualnom svijetu i naglasio da odlazak u virtualni svijet nismo izučavali.
“Mislim da će se morati mijenjati postavke i psihijatrije, i psihologije, i pedagogije jer mi takve stvari nismo imali. Taj svijet koji je bitan za razvoj mozga se pretvorio u svijet agresije. Da ne ispadne da optužujem internet, ima tu korisnih stvari, ali naša djeca ne idu na te stranice. Ona idu tamo gdje je negativan sadržaj, agresija, i kada odu u taj virtualni svijet mozak to obrađuje. Mi znamo da je to izmišljeno, ali mozak na to reagira. Mi doslovno imamo smanjene regije mozga. Limbički sustav koji sudjeluje u reakciji što je dobro, a šta nije, u kontroli emocija je smanjen kod naše djece s deset godina u odnosu na starije generacije, i to je veliki problem. Mi moramo prilagoditi okruženje, ne možemo pustiti dijete da samo sebi traži okruženje. Ima jako dobre djece, međutim, pojavljuju se ekstremi koji nikada nisu bili. Doktor ističe da djeca u virtualnom svetu ubijaju ljude i otkidaju im glave”, naglasio je on.
“To postaju djeca bez empatije. Mozak je podešen da prima i obrađuje informacije. Prije 100 godina dijete je primalo dvije važne informacije tijekom jednog dana, došla je baka ili spremamo gibanicu ili ovca je pobjegla u šumu i idemo je tražiti. Zatim se pojavio radio pa se broj informacija malo povećao pa televizija… Veće linije informacija, veća dramatičnost, a onda internet. Prvo je bio na kompjutoru, sada je integriran u telefon, sada nije deset informacija nego rijeka informacija. Ja bih telefon zabranio do četvrtog razreda, jer nikakvu korist nema, samo štetu. Čak i duže, ali nitko me ne sluša”, dodao je on.
Mozak se brani tako što otupljuje
Dr. Rajović je napomenuo da se mozak brani od rijeke informacija tako što otupljuje. “Onda mi netko kaže druga su vremena, ali mi ćemo izgubiti djecu zbog tog stava. U rijeci informacija mozak otupi. Pravi razvoj mozga je dječja igra, trče i druže se, to je prava socijalizacija – druženje. Igrice smanjuju dinamičku komodaciju oka, imat će problem sa koncentracijom i čitanjem, smanjuju hipokampus (dio mozga zadužen za memoriju i učenje) i bazalne ganglije (dio mozga zadužen za trčanje i skakanje). Internet je štetan jer na njemu djeca gledaju najbolje tenisice i jakne i tjeraju roditelje da im ih kupuju, i roditelji jadni moraju i postaju robovi djeteta”, kaže Rajović.
Dječak ubojica je stroj
Dr. Rajović je za dječaka koji je pucao u svoje prijatelje i čuvara škole OŠ „Vladislav Ribnikar“ kazao da je postupio kao stroj.
“Cjelokupan razvoj djeteta je i emotivni i empatičan razvoj, odgoj, a ne samo znanje. To dijete je postupilo kao stroj, on je planirao i crtao, to ukazuje na potpuni nedostatak empatije. Bilo je djece koja su to podržala i pravila šalu na društvenim mrežama. To rade bez ikakve empatije, to se zaustavlja prvo s roditeljima, nema prezaštićivanja i ugađanja. Dositej Obradović je rekao da djecu treba učiti dobroti i empatiji jer od toga sve ovisi. Šta ćemo sa djecom bez empatije? Ovaj dječak misli da je dobio zadatak, on je stroj za ubijanje”, rekao je dr. Rajović i naglasio, “Lajkovi su nesreća. Vršnjačko nasilje je vezano za lajkove, jer kada to snime dobiju lajkove. Nažalost, dijete kome ime ne mogu spominjati je trend, samo druga djeca nemaju pištolje. Sve više imamo takve djece, to su ekstremni primjeri”, zaključio je on.
Mi imamo empatiju, kompjutor je nema
Dr. Rajović tvrdi da smo prije 26 godina, kada je Gari Kasparov izgubio od kompjutora, shvatili da mi ljudi ne možemo biti bolji od kompjutora po informacijama i znanju. “Zato moramo razvijati empatiju i timski rad, nešto što kompjutor ne može, a tek onda dolazi kreativnost. Kako ćemo stvarati zdravo društvo bez discipline, rada, reda, ljubavi i razumijevanja? Neka djeca u pubertetu, nažalost, tuku roditelje. To su djeca kojoj smo sve dali i omogućili. Stvaramo generaciju „otvorenih usta“, bez obveza i radnih navika, podbacili smo”, zaključio je za K1 televiziju.
Foto: Screenshot/You Tube