Iako u anketama i nadalje vodi ispred mogućih političkih suparnika u utrci za Pantovčak, pa i pobjeđuje s priličnom razlikom u drugom krugu, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zadnjih mjeseci gubi na potpori birača. Nije to više onaj rejting zbog kojeg su se njeni mogući konkurenti skanjivali upustiti u tu utrku svjesni da je teško mogu pobijediti.

Teško je reći što je uzrok tog trenda. Je li to politički dogovor koji je napravila s premijerom i šefom HDZ-a Andrejem Plenkovićem da će prestati kritizirati rad Vlade u zamjenu za potporu te stranke na predsjedničkim izborima koji se trebaju održati potkraj ove godine? Sada su njeni istupi o stanju u zemlji, masovnom iseljavanju i izostanku ključnih gospodarskih reformi prava ‘kamilica’ u odnosu na ono što je ranije govorila.

Takav dogovor, ako i nije formaliziran prešutno je na snazi, Plenkoviću daje politički mir za lakše sučeljavanje s oporbom, ali Kolindi, ako je suditi prema anketama, baš i ne donosi puno koristi. Sada ju se više ne doživljava kao korektiv vlasti, što bi trebali biti predsjednici koji imaju izborni legitimitet, nego samo kao jednu od poluga iz sadašnje vlasti što joj može biti uteg na skorim izborima unatoč tome što bi je HDZ trebao podržati.

Drugi mogući uzrok silaznog trenda je način razlaza s dijelom svojih savjetnika te političkih i medijskih podupiratelja na koje se donedavno oslanjala u obnašanju vlasti. Ako je već do toga došlo, a njihovo odstranjivanje navodno je bio i Plenkovićev uvjet za potporu njenoj kandidaturi za drugi mandat, moglo se to uraditi korektnije. Obavještajna služba (SOA) nije imala što uvjeravati njenog savjetnika da odstupi. Za to je bio dovoljan njen potpis.

Isto tako, kad se već to dogodilo, predsjednica ne bi trebala neke svoje poteze iz prošlosti, koje je ocijenila kao pogrešne, pravdati time da su joj to neki od njih savjetovali. Upravo to se dogodilo u nedjelju kada je svoju nekadašnju tvrdnju da je ‘Za dom spremni’ stari hrvatski pozdrav, pravdala time da joj je to „više puta rekao netko od njenih savjetnika“. I prije nego što se taj savjetnik, Mate Radeljić, oglasio, većina je pomislila na njega.

A to je bilo nepotrebno. Posao savjetnika predsjednice ili drugih dužnosnika je davati prijedloge, sugestije, kako se postaviti oko određenog pitanja, a na predsjednici je da ih prihvati ili odbaci. Ako ih prihvati, onda to nisu više stavovi savjetnika nego njeni, i nema se što poslije pravdati da je pogriješila zato što joj je to netko tako sugerirao.

Primjerice, običaj Franje Tuđmana bio je oko bilo kojeg pitanja saslušati najmanje nekolicinu savjetnika, a na kraju bi on sam odlučio. I nije se nikada poslije vadio da je za neku njegovu odluku kriv netko od njegovih savjetnika.

I treći problematičan potez predsjednice je prošlogodišnji posjet Zagrebu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji se nije sviđao ni premijeru Plenkoviću. Iza sebe je ostavio repove zbog kojih su mnogi, ne samo s desnice, počeli sumnjati u njene političke procjene. Bio je loše pripremljen, srbijanski predsjednik ga je iskoristio da iznosi nove neistine pa dijeli i lekcije Hrvatskoj, a nitko mu s hrvatske strane na to nije odgovarao.

Kolindino odricanje od pozdrava ‘Za dom spremni’ koji je za nju sada „kompromitiran i neprihvatljiv“, izazvao je već reakcije nekih stranaka desno od centra. HSP Ante Starčevića joj je prigovorio na ovom, kako su ga nazvali, kopernikanskom obratu kojim je, kažu, obezvrijedila sve što su bojovnici HOS-a učinili u stvaranju Hrvatske.

Neki politički analitičari, pak, taj njen potez drže političkim manevrom kojem je cilj približiti se političkom centru gdje mora dobiti dovoljan broj glasova da bi mogla dobiti drugi mandat. Rezultate ovog repozicioniranja s velikim zanimanjem ćemo pratiti u sljedećim mjesečnim izvješćima anketnih kuća.

Možda njihovi rezultati i nisu posve točni, ali trendovi rasta ili pada pojedinog političara ili opcije ipak sugeriraju na smjer kojim se kreće. Kolinda se vezala uz Plenkovića i sada njih dvoje zajedno brode prema predstojećim izbornim izazovima koji će odlučiti i o njihovoj političkoj budućnosti.

Foto: Tomislav Pavlek/Hina