Na izbornoj skupštini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) idućeg tjedna bira se 17 redovitih članova koji će time dobiti naslov akademika, do 5 dopisnih članova i do 5 članova suradnika, priopćili su iz naše stožerne znanstvene i kulturne institucije.
Redom se tu radi o ljudima koji su poznati i prepoznati u našoj javnosti i društvenom životu na područjima u kojima djeluju.
Pa evo tko su nam novi pripadnici elitnog razreda „sveznajućih“ za koje mnogi kažu da i ne odrađuju svoj posao kako treba, nego kupe benefite i bezbrižno bez materijalnih i egzistencijalnih problema provode vrijeme u mirovini. Doduše ima ih i onih mlađi koji još uvijek odrađuju svoj radni staž, ali oni su u manjini. Prigovori idu i u pravcu činjenice da se iz Akademije nikad nisu mogli čuti snažniji i kritičniji glasovi protiv aktualne vlasti, kako sada tako i u prošlosti. A razloga i to velikih i značajnih je u ovih nekoliko decenija bilo mnoštvo. No politika netalasanja bila je konstanta na Zrinjevcu. Ipak, bez obzira na različita mišljenja o ulozi i djelovanju i doprinosu Akademika činjenica je da izbor u to elitno nitko ne odbija, a sami izabrani, kažu, trude se koliko mogu da opravdaju svoj izbor.
Dakle da vidimo tko su nam ti novi akademici! Dakle kandidat za redovitoga člana Razreda za društvene znanosti je profesor na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija Stjepan Ćosić, a kandidati za Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti su znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Institutu Ruđer Bošković Ivo Piantanida i Vladislav Tomišić iz Zavoda za fizikalnu kemiju PMF-a.
Profesor u trajnom zvanju na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i gostujući profesor Instituta Jožef Stefan u Ljubljani Ivan Sondi, znanstveni savjetnik i upravitelj Antropološkog centra HAZU Mario Šlaus te profesor u trajnom zvanju i voditelj Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Stipan Jonjić kandidati su za redovite članove Razred za prirodne znanosti.
Jedan od vodećih hrvatskih anglista i semantičara Mario Brdar, hrvatska dijalektologinja i autoritet za sjeverne čakavske govore hrvatskoga jezika Silvana Vranić te stručnjak za glagoljsku paleografiju i povijest hrvatske glagoljice i glagoljaštva Mateo Žagar kandidati su za redovite članove u Razredu za filološke znanosti. Kandidati za redovite članove u Razredu za književnost su književnici Ratko Cvetnić, Krešimir Bagić i Sibila Petlevski. Kipari Petar Barišić i Kažimir Hraste kandidati su za članstvo u Razredu za likovne umjetnosti. Za članstvo u Razredu za tehničke znanosti kandidati su profesori sa zagrebačkoga FER-a Sven Lončarić i Ivan Petrović te profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu Bojan Jerbić.
Kandidati za dopisne članove HAZU su Xavier Barral i Altet iz Španjolske u Razredu za likovne umjetnosti, Tomislav Friščić iz SAD-a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Sofia A. Gubaidulina iz Njemačke u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju, Philippe Ménard iz Francuske u Razredu za društvene znanosti te Josip Mlakić iz BiH u Razredu za književnost.
Za članove suradnike kandidati su Ivana Horbec u Razredu za društvene znanosti, Nikola Vuletić i Ivan Marković u Razredu za filološke znanosti te Tena Štivičić i Maša Kolanović u Razredu za književnost.
Kritičari načina izbora, ali i samog rada Akademije ističu da godinama i desetljećima HAZU zapravo malo toga da društvu, a puno košta. – Ne mogu se sjetiti niti jednog njihovog prijedloga ili projekta koji je ostao zabilježen i dao svoj doprinos napretku Hrvatske. Uvijek se tu vrte jedni te isti ljudi i njihovi pripremljeni nasljednici i bojim se da će to trajati kako sada tako i budućnosti, kaziva nam jedna ugledni intelektualac , čije se ime svojevremeno spominjalo među mogućim kandidatima, ali nikada s nije ni našlo na širem popisu. Na koncu kaže nam kako u čovjeku unatoč svemu uvijek tinja ta neobuzdana ambicija i želja da postane dio nečega elitnog. – Akademija to svakako je, pa se tako možda i ja još nadam da će me pozvati, jer evo i vama govorim ovo anonimno da se ne zamjerim i da ipak ostanem u talu, ironično nam na kraju kratkog razgovora kaže naš ugledni sugovornik.
Naravno i ovaj popis, odnosno izbor izazvat će podijeljenost kako u znanstvenoj i kulturnoj zajednici tako i općenito. No kako god bilo novi akademici, suradnici i dopisni članovi imat će priliku da daju svoj doprinos Hrvatskoj kroz rad u Akademiji.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.
Foto: Wikipedia