Geopolitika i energetika: Nakon Hrvatske, i Njemačka gradi LNG terminale za uvoz američkog plina

Geopolitika i energetika: Nakon Hrvatske, i Njemačka gradi LNG terminale za uvoz američkog plina

Hrvatska vjerojatno nije pogriješila s nedavnom odlukom da započne izgradnju LNG terminala na Krku za uvoz pretežito američkog plina. Iako ima problema sa zakupom kapaciteta tog terminala koji treba početi s radom 1. siječnja 2021., u prilog tome idu i namjere nekih europskih zemalja koje planiraju gradnju takvih objekata.

Tako je i Njemačka blizu odluke o gradnji čak dva takva terminala koji bi trebali početi s radom samo godinu kasnije od hrvatskog, već 2022. godine. Najavio je to u utorak njemački ministar gospodarstva Peter Altmeier na konferenciji u Berlinu posvećenoj ukapljenom plinu. „Ja smatram da je izgledno na barem dva mjesta napraviti terminale za LNG“, rekao je Altmeier.

Dodao je da će se tome pristupiti iako Njemačka ima „40-godišnje pozivitno iskustvo“ s uvozom plina iz Rusije, ali da se „treba pobrinuti i za alternativne izvore“, piše Hina. Terminale bi trebali graditi privatni konzorciji u nekim manjim mjestima na njemačkoj obali Sjevernog mora blizu granice s Nizozemskom, ali će ih „financijski podržati“ i vlada iz Berlina.

Altmeier ne krije da bi ovi terminali trebali omogućiti pojačani uvoz ukapljenog plina iz SAD-a, što bi se trebalo događati i preko LNG terminala u Omišlju za područje jugoistoka Europe. No, izgradnja tih terminala nikako ne znači da Njemačka odustaje od strategije da glavninu plina za svoje potrebe dobiva cjevovodima iz Rusije.
Na američko protivljenje dogradnji postojećeg plinovoda Sjeverni tok koji po dnu Baltičkog mora izravno povezuje Rusiju sa sjevernom Njemačke, Altmeier je uzvratio kako se o tome „odlučuje u Europi“. U tom kontekstu, dva LNG terminala osim uspostavljanja alternativne rute trebala bi i malo umirili Amerikance koji će na taj način dobiti barem dio kolača kada je riječ o njemačkoj opskrbi plinom.

Iz SAD-a uvjeravaju i da će cijene ukapljenog plina, koji je trenutno 20 do 30 posto skuplji od onog koji dolazi cjevovodima, jednom biti jeftinije. „Značajno će pasti u budućnosti“, najavio je u Berlinu Dan Brouillette, zamjenik američkog ministra energetike. Zasada se to ne događa, ali zanimljivo je kako se povećava potrošnja ukapljenog plina.

Prema analizi agencije S&P Global Platts koju je u četvrtak prenijela Hina, ubrzano raste ne samo američki nego i ruski izvoz ukapljenog plina u Europu te Tursku. U prva dva ovogodišnja mjeseca, prema tim podacima, američki izvoz tog energenta porastao je za čak 86 posto, na 2 milijarde prostornih metara, a ruskog 70 posto, na 3,1 milijardu kubika.

Inače, u Europi trenutno postoji 26 LNG terminala. Kako je nedavno ustvrdio stručnjak za energetiku Mirko Zelić, svi rade s manje od 50 posto kapaciteta i proizvode poslovne gubitke. Ne iznenađuje stoga što i ovaj hrvatski u vezi s tim ima poteškoća. Trenutno su tamo samo Ina i HEP zakupili ukupno 520 milijuna prostornih metara od 2,6 milijardi koliko je na raspolaganju.

No, energetika je uvijek bila i geopolitika. To očito dobro znaju i Nijemci, pa uz namjeru gradnje Sjvernog toka 2, čime će postati još veći uvoznik i distributer ruskog plina u Europi, grade i dva LNG terminala gdje će dolaziti američki ukapljeni. Hrvatska pak također glavninu svog plina uvozi iz Rusije cjevovodima (dio i proizvodi, ali sve manje), a sada će preko njenog teritorija srednja i jugoistička Europa dobiti dodatnu rutu kojom će se uvoziti pretežito onaj američki.

Strateški gledano, dobro je da se otvara novi pravac i da je Hrvatska u toj priči, gospodarski pak ne bi bilo dobro da većina računa za održavanje tog terminala, kad jednom počne raditi, padne na leđa ionako onemoćale hrvatske ekonomije. Za nadati se je kako će oni koji su poticali izgradnju tog energetskog objekta, dakle, Amerikanci, u međuvremenu „potaknuti“ i klijente, dakle, neke od moćnih srednjeuropskih energetskih kompanija, da se jave i zakupe dovoljan dio kapaciteta kako bi poslovao ako ne pozitivno, onda barem bez većih gubitka.

Iako, s obzirom na povećanu potrošnju ukapljenog, i američkog i ruskog, plina u Europi i Turskoj te na činjenicu da privatni investitori koji će graditi dva terminala u Njemačkoj, ne bi u to vjerojatno išli bez čvrste računice, možda dolaze bolja vremena za LNG terminale, pa i ovaj hrvatski na Krku.

Foto: Hayoung Jeon/EPA