Odbor za dodjelu Nagrade „Faust Vrančić“ donio je odluku o dodjeli nagrade tehničke kulture Faust Vrančić, koja je utemeljena je Zakonom o tehničkoj kulturi i dodjeljuje se od 1992. godine pojedincima, udrugama i drugim pravnim osobama za iznimna postignuća u djelatnosti tehničke kulture.

Također se dodjeljuje i za iznimne rezultate trajne vrijednosti na unapređivanju i razvoju znanstvenog i tehničkog opismenjivanja te u razvitku tehnologije i tehničkog stvaralaštva u Republici Hrvatskoj i svijetu. Uz to, temelj za dodjelu nagrade jest i djelovanje pojedinca u tehničkoj kulturi u duljem razdoblju, tijekom profesionalne karijere ili dobrovoljnog sudjelovanja u udrugama tehničke kulture te javna prepoznatljivost i priznatost njegovih prinosa.

Godišnje se dodjeljuje jedna nagrada za životno djelo, do deset godišnjih nagrada pojedincima i do pet godišnjih nagrada udrugama tehničke kulture, poduzećima i drugim pravnim osobama. Ovogodišnja nagrada „Faust Vrančić“ za životno djelo dodijelit će se Dragutinu Labašu,  dok su pojedinačni dobitnici nagrade: Valentina Blašković, Darko Krajinović, Željka Krizmanić, Goran-Kruno Kukolja, Ivan Martinović, Igor Radanović, Rifat Ramčić, Olivera Stanić, Martina Stipanović, Darjan Vlahov.

Godišnja nagrada udrugama i drugim pravnim osobama dodjeljuje se: Fotoklubu Split, Klubu informatičara otoka Krka, Modelarskome klubu „Sveti Petar“ iz Makarske, Tinker Labsu iz Osijeka i Zajednici tehničke kulture Splitsko-dalmatinske županije.

U obrazloženju nagrade za životno djelo stoji kako se gospodin Labaš bavi radom u tehničkoj kulturi gotovo 50 godina.  – Inicijator je osnivanja Zajednice tehničke kulture grada Varaždina i Zajednice tehničke kulture Varaždinske županije  te nekoliko udruga tehničke kulture. Kao nastavnik i profesor tehničke kulture redovito je više od 50  godina najaktivniji sudionik svih natjecanja i smotri tehničkog stvaralaštva. Sa svojim učenicima osvajao je niz zapaženih rezultata. Njegove fotografije i njegovih učenika izlagane su na najmanje dvadesetak međunarodnih izložbi, a na domaćim izložbama daleko više. Imao je i samostalnu vrlo uspješnu izložbu fotografija, a sa svojim učenicima uz ostalo i izložbe fotografija pod nazivom „Paralele“ u Varaždinu i Dubrovniku. Iako je u mirovini, još uvijek je vrlo aktivan u tehničkoj kulturi grada, županije i na razini Hrvatske. Dobivanjem prostorija u Križanićevoj ulici u Varaždinu na korištenje započeo je intenzivno akciju za opremanje i stvaranje uvjeta za rad mnogobrojnim aktivistima tehničke kulture iz desetak udruga koje su bile locirane na navedenoj adresi. To je nastavio i na novoj lokaciji gdje su adaptacijom i uređenjem stvoreni uvjeti za rad Zajednice i šest udruga tehničke kulture, stoji između ostalog u obrazloženju koje potpisuje predsjednik Odbora Zdenko Kovačić.

Faust Vrančić, polihistor, leksikograf i izumitelj rodio se u Šibeniku prvog dana 1551. godine. Potjecao je iz ugledne šibenske obitelji, a na njegov život osobito je utjecao stric Antun Vrančić, koji ga je uzeo k sebi u Ugarsku na odgoj i školovanje, a potom ga poslao na studij u Padovu i Veneciju. Ondje je Vrančić pokazao iznimno zanimanje za filozofiju, fiziku i matematiku.  Najpoznatiji je Vrančićev izum Leteći čovjek (Homo volans), konstrukcija padobrana za koji se pretpostavlja da je i iskušan skokom s nekoga tornja u Veneciji. U knjizi je detaljno prikazana Vrančićeva zamisao, odnosno pravokutni drveni okvir na koji je razapeta tkanina, a o koji je ovješen padobranac, što u znatnoj mjeri nalikuje današnjim padobranima. Među drugim konstrukcijama najvažnije su mlin s pomičnim krovom, magareći mlin u kojem veliki kotač pokreću zaprežne životinje. Takav mlin se do u XX. st. rabio u cijeloj Panoniji.

Na pogonskim kotačima nekih strojeva predvidio je Vrančić utege, što je preteča zamašnjaka. Predvidio je i plosnatu elastičnu oprugu (za pomicanje ručne pile i kao elastični ovjes zaprežnih kola), koja će ostati neizbježni sastavni dio vozila sve do željeznice i automobila. Po mnogim se konstrukcijama vidi kako je Vrančić u mnogome bio ispred svojega doba. Na kraju je djela popis Naše naprave ili strojevi, u kojem je naveo 61 konstrukciju za koju je smatrao da su izvorno njegove. Prvi pretisak Novih strojeva objavljen je u Münchenu 1965. Hrvatski pretisak s prvim prijevodom opisa strojeva na hrvatski jezik objavljen je u Zagrebu 1993.

U Hrvatskoj se Vrančić nakon dugih godina zaborava sve više istražuje i spominje. Godine 1969. medaljon s njegovim likom ugrađen je na rektorski lanac Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski sabor je 1992. ustanovio Državnu nagradu tehničke kulture »Faust Vrančić«, a 1993. postavljeno je njegovo poprsje u Parku skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike u Tehničkome muzeju Nikola Tesla u Zagreb. U njegovom rodnom Šibeniku održava godišnja kulturna manifestacija Dani Fausta Vrančića.

Foto: Ministarstvo znanosti

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu