Ruski veleposlanik Azimov poručuje Europskoj uniji i SAD-u: jasno je da nećemo dati Bjelorusiju

Ruski veleposlanik Azimov poručuje Europskoj uniji i SAD-u: jasno je da nećemo dati Bjelorusiju

Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov u Novom je danu rekao kako negov mandat ruskog veleposlanika u Hrvatskoj uskoro završava te kako će uskoro napustiti zemlju. Naglasio je da je veliki ljubitelj Hrvatske te da je učinio sve što je bilo u njegovoj moći da približi naše narode.

Nakon predsjedničkih izbora sve je napetije u Bjelorusiji. Prosvjednici optužuju Lukašenka da je lažirao predsjedničke izbore na kojima je pobijedio pobijedio s nevjerojatnih 80 posto glasova. Jučer je izjavio da bi bio spreman održati nove izbore i predati vlast nakon ustavnog referenduma. Anvar Azimov potvrđuje da je Bjelorusija sad glavna tema.

Odnos Bjelorusijom

“Svi se brinu o sudbini Bjelorusije. Uvjeren sam da su i Rusija i SAD i EU zainetresirani za stabilizaciju situacije u toj zemlji. Izbori su prošli mirno, pobijedio je uvjerljivo aktualni predsjednik Lukašenko. Opozicija se ne slaže, ali ne smatram da su bili lažirani izbori, bili su mnogi međunarodni promatrači”, rekao je Azimov i dodao:

“Reći ću otvoreno, bjeloruska oporba je slaba, nije organizirana, ne mogu biti konkurencija trenutnom predsjedniku. Treba dati mogućnost bjeloruskim vlastima i oporbi da razgovaraju i da usuglase. Nedopustiv je pritisak ili miješanje vanjskih snaga. Pažnja prema Bjelorusiji nije NATO saveza.”

Istaknuo je da su se devedesetih, u vrijeme Gorbačova, složili s rušenjem berlinskog zida, a zapadni partneri su im tad obećali da nijedna od bivših sovjetskih država neće biti primljena u NATO. No, praksa je pokazala nešto drugo.

“Bivše sovjetske države se primaju u NATO savez, a infrastruktura NATO saveza se približava Rusiji. Jasno je da mi nećemo dati Bjelorusiju, ali se nećemo ni miješati u njihovu politiku. Glavno pitanje je promišljanje referenduma i novog ustava, to je stara ideja u bjeloruskom durštvu. Nakon usvajanja novog ustava možemo razmišljati o novim izborima, no uvjeren sam da će novi izbori potvrditi rezultate ovih izbora. Zato ne razumijem oporbu koja dobiva stimulans i financiranje izvana, ne razumijem zašto postavljaju ultimatum, ne žele razgovarati s vladom, samo zahtijevaju provođenje novih izbora”, rekao je Azimov.

Sankcije

Komentirajući nasilje prema prosvjednicima te moguće sankcije zbog toga, rekao je da Rusiju smatraju strateški logičnim i prirodnim partnerom EU-a. Podsjetio je na zajedničku povijest i međusobnu ovisnost te izrazio nadu da će sankcije završiti.

“Nećemo se složiti sa sankcijama EU, one su u suštini nelegitimne i kontraproduktivne. Može ih uvoditi samo UN. Nema potrebe vršiti pritisak na bjelorusku vladu. Policija je zloupotrijebila svoju snagu, iako su i brojni prosvjednici bili naoružani i agresivni, ali bjeloruske vlasti su se ispričale i prosvjedi su sad mirni. Nemojmo provoditi politiku dvostrukih mjerila, sjetite se prosvjeda žutih prsluka. Sankcije samo odmiču Bjelorusiju od EU”, naglasio je.

Lukašenko je optužio NATO da gomila snage na zapadnoj granici zemlje, no da su izbori legitimni, ne misli ni EU ni SAD. Ali predsjednik Putin mu je čestitao na pobjedi…

“Rusi i Bjelorusi su gotovo jedinstven narod, kao i Ukrajinci”, rekao je Azimov i dodao: “Ne želimo i nećemo dopustiti da se u Bjelorusiji ponovi ukrajinski scenarij. Netko na zapadu je možda zainteresiran za destabilizaciju situacije i odvajanje Bjelorusije od Rusije, ali to je nemoguće. Bjelorusija nije Ukrajina. Čak ni među opozicijom nema proturuskih slogana. Infrastruktura NATO-a je na granici s Bjelorusijom. Shvaćamo da NATO nikad neće na vojni način krenuti protiv Bjelorusije jer postoji moćan ruski faktor. Rusija je danas najmoćnija država u vojno političkom smislu. Protiv smo linija razgraničenja, mi smo za zajedničku nedjeljivu Europu, za sigurnost Europe, da se NATO raspadne kao što se nekad raspao Varšavski blok jer ne postoji prijetnja. Uvjeren sam da će se na summitu naći hladne glave koje će govoriti protiv agresivnih akcija. Vaše je pravo uvoditi sankcije, ali one ne vode nikamo.”

Komentirajući odnos Bruxellesa i Moskve rekao je da se summiti trebaju provoditi kako bi se rješavali osnovni problemi.

“Sankcije su naštetile gospodarstvima i Rusije i EU, i Hrvatskoj. Oko 50% se smanjila naša gospodarska razmjena zbog sankcija. Svijetom ne može upravljati jedna zemlja zasebno ili dvije zemlje. Moramo ujediniti snage u borbi protiv pandemije. Nismo zainetresirani da Rusija bude prva zemlja koja će stvoriti cjepivo protiv covida. Bit ćemo sretni da se stvori bilo gdje, ali moramo ujediniti snage. Protiv natjecanja smo. Sad su stvorili preparat koji prolazi konačnu fazu kliničkog testiranja. Mislim da će biti potrebno još nekoliko mjeseci. Mislimo da će Svjetska zdravstvena organizacija priznati taj preparat, ali ne hvalimo se time jer znamo da ono što smo stvorili nije samo za nas, nego za cijeli svijet. Za mjesec danas se vraćam u Rusiju i prvo što ću učiniti, i moja supruga i šestero moje djece, obavezno ćemo se cijepiti”, otkrio je Azimov.

Cjepivo

Dodao je da pitanje cjepiva ne smije biti pitanje prestiža ili autoriteta te da je koronavirus veliko zlo. Već su dobili dosta narudžbi od latinoameričkih, afričkih i azijskih zemalja, rekao je, ali ne žure. Ako sve bude sigurno, bit će stvoreni znanstveni hubovi u različitim dijelovima svijeta da se na lokalnim razinama proizvodi cjepivo.

Na koncu se osvrnuo na svoj veleposlanički mandat rekavši da je njegova zadaća bila probuditi bilateralne odnose koji su godinama bili u zatišju. Uspostavio je kontakte na najvišoj razini nakon deset godina, oživjeli su međuvladinu komisiju i poboljšali trgovinsku razmjenu. Istaknuo je da su ruske banke spasile Agrokor kad je to bilo pitanje političke stabilosti čitave države.

U listopadu se u Hrvatskoj očekuje posjet ministra vanjskih poslova Lavrova, dodao je, a nada se da će iduće godine predsjednik Putin posjetiti Hrvatsku. Očekuje se i posjet ministra pravosuđa i ministra unutarnjih poslova.

“Od 1992., kad smo priznali RH, a bili smo jedni od prvih, potpisali smo više od 40 sporazuma i to otvara prostor za razvoj odnosa između svih ministarstava. Sve balkanske zemlje su zadvidjele Hrvatskoj kad je pola godine ovdje bio Ermitaž, kad je dolazi balet iz Petrograda, pet spomenika sovjetskim pjesnicima je bilo otvoreno, a sutra otvaram spomenik Jesenjinu u Opatiji. Azimov je puno učinio za hrvatsko-ruske odnose i sve što sam radio, radio sam iz ljubavi prema vašem narodu. Ponosan sam da diplomatsku karijeru završavam u vašoj zemlji”, zaključio je Azimov.

Foto: Lana Slivar Dominić/Hina